"Postoji prostor za veću pomoć poslovnom sektoru i građanima, ne razumijem čemu tako snažna fiskalna konsolidacija vremenu gdje od 1. siječnja uvodimo euro", komentirao je projekcije proračuna u utorak saborski zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.
Ministar financija Marko Primorac u ponedjeljak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za iduću godinu, kojim se predviđaju prihodi od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura te deficit proračuna opće države od 1,6 milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a. U odnosu na ovogodišnji plan, prihodi države trebali bi porasti devet posto. Vlada je pri izradi tih projekcija predvidjela gospodarski rast od 0,7 posto u idućoj godini, 2,7 posto u 2024. godini te 2,6 posto u 2025. godini.
"Smatram da je gospodin Primorac fiskalni konzervativac. U vremenu gdje od 1. siječnja uvodimo euro, ne razumijem čemu tako snažna fiskalna konsolidacija. Postoji prostor za veće pomoći poslovnom sektoru i građanima. Prvi put se dogodilo da imate prijedlog proračuna za 2023., ali nemate izvršenje proračuna za 2022. godinu. Ne možete uspoređivati plan iz 2022. godine, ako nemate izvršenje", rekao je Hajdaš Dončić na Hrvatskom radiju.
Čitaj više
Prvi hrvatski proračun u eurima s deficitom od 2,3 posto BDP-a
Vlada odlučna uvesti porez na ekstra profit, no prihodi od toga još nisu sastavni dio proračuna.
14.11.2022
Primorac: Sljedeće godine značajno usporavanja gospodarskog rasta
Očekuje kako će trećina svijeta završiti u recesiji.
09.11.2022
Njemačka više no udvostručuje zaduživanje u 2023.
Osnovani posebni fondovi za borbu protiv energetske krize i financiranje vojske.
08.11.2022
U emisiji je gostovala i Grozdana Perić iz Hrvatske demokratske zajednice koja je potvrdila da se proračun planira vrlo konzervativno. Iako je Europsko komisija predvidjela rast gospodarstva za jedan posto, proračun je projiciran za 0,7 posto rasta. Smatra kako je to realno i nada se da je projekcija ostvariva jer, kako je istaknula, strah od recesije je normalan. Ipak, istaknula je, možda će ga ulazak Hrvatske u eurozonu ublažiti.
"Imamo jedan paradoks da smo ispod prosjeka Europske unije prema omjeru duga i BDP-a, a iznad prosjeka Europske unije prema stopi inflacije. U projekciji ovog proračuna govori se o smanjivanju javnog duga na 67,9 posto, što je brže nego što je potrebno. Sami sebi zatvarate mogućnost jače fiskalne pomoći građanima. Inflacija nije jednaka za sve. Nije jednaka za gospođu Grozdanu i mene i za ljude koji imaju šest-sedam tisuća kuna plaću. Jedan od generatora nakon energije je kategorija hrane i bezalkoholnih pića gdje je inflacija veća od 20 posto. Ona ugrožava siromašne", nadovezao se Hajdaš Dončić.
Kao najveće zamjerke proračunu nabrojio je veliku rupu u zdravstvu, a ponovio je i kako postoji prostor za veće potpore građanima, digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji, kao i prostor za daljnju fiskalnu konsolidaciju.
"Nije se išlo nauštrb ničijih plaća. Poštuju se kolektivni ugovori, sklapaju se novi. Povećavaju se mirovine, socijalna davanja, osluškuje se stanje osoba kojima je ova kriza nepremostiva. Za razliku od vaše vlade koja je ukidala određena prava i smanjivala plaće, ova vlada je podigla proračun, podigla je plaće, podigla je davanja i poduzetnike stimulira kroz cijenu energenata. Sa svim mjerama očekujemo smanjivanje javnog duga i nižu inflaciju u odnosu na mnoge države u okruženju", odgovorila je Perić.