Na savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2023. godini, ministar financija Marko Primorac je u srijedu objavio prognoze za ovu godinu i najavio očekivani gospodarski rast od 5,7 posto i inflaciju od 10,4 posto, a sljedeće godine usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto te inflacije na 5,7 posto.
Govorio je o projekcijama koje ukazuju da će u sljedećoj godini doći do značajnog usporavanja gospodarskog rasta, jer se očekuje kako će trećina svijeta završiti u recesiji, te tako se ni Hrvatska ne može nadati optimizmu.
Vladine su procjene i da će udjel javnog duga u BDP-u biti smanjen na 71,3 posto u 2022. te na 69 posto u 2023. godini. Primorac je najavio je da će fiskalna politika i u narednom razdoblju biti fleksibilna i prilagodljiva, a nastavit će se napori u saniranju epidemije, potresa i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine.
Hrvatsko društva ekonomista "Ekonomska politika Hrvatske u 2023.godini" / Hina
"Hrvatska ne stoji loše i nema loše izglede, a razlozi za optimizam su benefiti uvođenja eura i iskorištavanje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i EU fondova", rekao je Primorac.
Istaknuo je kako Hrvatska može biti zadovoljna u vezi s NPOO-om jer se uz inicijalni predujam od 800 milijuna eura, već povukla tranša od 700 milijuna eura, predao se zahtjev za povlačenje druge tranše, a intenzivno se radi na ispunjavanju 45 indikatora koji su potrebni za povlačenje treće tranše.
Također je istaknuo kako je kreditni rejting povećan i najviši je u povijesti Hrvatske, što se odražava i na troškove zaduživanja. Osvrnuo se i na prošle dvije godine, uzrokovane pandemijom Covid-19, koje su kako kaže bile jako teške sa štetom od oko 40 milijardi kuna, a šteta od potresa procijenjena je na oko 130 milijardi kuna.
Naglasio je kako je vlada donijela mjere za pomoć u borbi protiv inflatornih pritisaka i rasta cijena energenata te da dio tereta krize podnosi HEP, kroz subvencionirane cijene električne energije.
Ministar je podsjetio na potrebu snažne koordinacije monetarne i fiskalne politike, kazavši da treba djelovati harmonizirano, da monetarna politika može i treba utjecati na smanjenje inflacije, puno više nego fiskalna i dodao potrebu za i intenzivnijom suradnja znanstvene zajednice i političke javnosti u Hrvatskoj.
.webp){kind=icon}
