Hrvatska kao buduća članica eurozone prvi je put predala Komisiji svoj nacrt proračunskog plana. Proračunski plan sadržava makroekonomske i fiskalne projekcije, koje Komisija zatim ocjenjuje. Iako Hrvatska još nije bila u obvezi predati nacrt proračunskog plana, cilj je bio dobiti određene komentare i ocjenu tih planova, na temelju čega će se izraditi proračun za 2023. godinu, poručio je ministar financija Marko Primorac.
"Ono što mogu načelno reći, u Nacrtu proračunskog plana mi prognoziramo gospodarski rast od 5,7 posto. Očekujemo znatno usporavanje pred kraj godine i početkom sljedeće godine. Za sljedeću godinu prognoziramo gospodarski rast na razini 0,7 posto. Što se tiče inflacije, projekcija je na 10,4 posto na kraju ove godine, odnosno prosječna inflacija na razini 2022. godine, je 10,4 posto, a u sljedećoj godini očekujemo usporavanje na razinu od otprilike 5,7 posto", izjavio je ministar Primorac za HRT.
Nadalje, ministri su analizirali i fiskalne mjere koje su države poduzimale radi ublažavanja visokih cijena energenata prvenstveno za kućanstva, ali i za mala i srednja poduzeća. Prema procjenama Komisije, od veljače ove godine, kada je počeo rat u Ukrajini, države članice ukupno su izdvojile dvjesto milijarda eura, što je 1,25 posto europskog BDP-a, za ublažavanje skupoće energenta i s tim povezanih inflacijskih pritisaka.
Čitaj više
Primorac: Hrvatsko gospodarstvo će rasti 0,7 posto u 2023.
Vladina prognoza rasta pesimističnija od one MMF-a ili Svjetske banke.
19.10.2022
Njemački energetski paket nije najbolje sjeo ostalim članicama EU-a
Njemačka je osigurala 200 milijardi eura kako bi onemogućila rast cijena energije za građane i gospodarstvo iznad prihvatljive razine.
05.10.2022
Sindikat znanosti: Ministar Primorac nas tjera u štrajk
"Vladina ponuda je nerealna samim time što su nas molili da ju prihvatimo", poručuju iz sindikata.
20.10.2022
Primorac: Nisam najavio uvođenje 'narodnih obveznica'
"Želim da bude jasno da nisam ništa najavio", poručio je ministar financija u četvrtak.
29.09.2022
"Hrvatska se, kad je u pitanju električna energija, odlučila na ciljane mjere, vodeći računa o dohodovnoj strani kućanstava, ali je uvela i višu tarifu za ona kućanstva koja troše više od utvrđenog prosjeka kako bi ih se stimuliralo da smanje potrošnju", objasnio je Primorac.