.webp){kind=icon}
Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju da će ove godine realni gospodarski rast u Hrvatskoj dosegnuti 5,8 posto, a u 2023. godini, usporiti na 1,8 posto uslijed klizanja eurozone u recesiju, visoke neizvjesnosti u okruženju rata i razmjerno snažnih inflatornih pritisaka. Unatoč prethodnim analizama, RBA je podigla svoju raniju procjenu gospodarskog rasta Hrvatske od 3,9 posto u ovoj godini. Nadalje, inflacija potrošačkih cijena zadržavat će se na dvoznamenkastim razinama i sljedeće tromjesečje s laganom, ali tek postepenom tendencijom opadanja. Povratak stope rasta potrošačkih cijena ispod 2 posto u RBA ne očekuju, kako navode ni u sljedećoj 2023. godini. Također, u najnovijim RBA Analizama stoji kako bi ove godine prosječna stopa inflacije mogla iznositi 10,6 posto, a u 2023. godini 6,7 posto.
Najnovije RBA analize, pod naslovom "Pod prijetnjom stagflacije", snažan i široko rasprostranjen rast domaćeg gospodarstva u prvom polugodištu ove godine iznosio je 7,3 posto, što je uz Sloveniju jedna od najviših stopa rasta unutar EU, a takav rast bio je predvođen izvozom usluga, osobnom potrošnjom i obnovom zaliha.
Takvu statistiku je pratila središnja turistička sezona s rastom noćenja i još snažnijim rastom prihoda. Istovremeno, tržište rada nastavilo je bilježiti pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, no i sve izraženiji pad realnih plaća uslijed snažnih i rastućih inflatornih pritisaka.
Čitaj više
Irena Weber: Rast od 0,7 posto praktički je ruban
Napomenuo je i kako je ta stopa rasta među višima u ovome dijelu Europe te da je iduća godina izazovna za prognoze.
20.10.2022
HNB: Gospodarski rast u idućoj godini pada na 1,0 posto s ovogodišnjih 5,5 posto
Prosječna inflacija ove godine bila bi na 10,3 posto, a onda bi se u idućoj smanjila na 6,7 posto.
18.10.2022
MMF prognozira usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva
Trećina svjetskog gospodarstva bi dogodine mogla osjetiti recesiju, dok glavne ekonomije stagniraju
11.10.2022
Svjetska banka očekuje bitno usporavanje rasta BDP-a u Hrvatskoj
Očekuje se da će iduće godine gospodarski rast iznositi 1,8 posto, što je gotovo dvostruko manje no ranija prognoza.
04.10.2022
"Percepcija inflacije ostaje visoka, što izravno utječe na raspoloženje i optimizam potrošača koji se zadržava na razmjerno niskim razinama. Prvi znakovi usporavanja gospodarstva primjetni su u najnovijim visokofrekventnim pokazateljima za rujan, a s približavanjem kraja godine oni bi trebali biti i sve izraženiji. Čak i u takvom scenariju, prema našim očekivanjima realna stopa rasta BDP-a u 2022. godini, iznosit će visokih 5,8 posto", izjavila je direktorica Direkcije ekonomskih i financijskih istraživanja RBA Zrinka Živković Matijević.
Živković Matijević međutim napominje da su nastavak rata u Ukrajini, energetska kriza, inflatorni pritisci diljem Europe i pad raspoloživog dohotka neki od nepovoljnih čimbenika s kojima će se dočekati izrazito izazovna 2023. godina.
"Štoviše, prema očekivanjima, euro zona će već na prijelazu u novu godinu zakoračiti u recesiju, a njezina jačina i dubina uvelike će odrediti ekonomske izglede Hrvatske. Za sada ostajemo razmjerno pozitivni i projiciramo stopu rasta od 1,8 posto, s naglašenim negativnim rizicima, koji bi u slučaju materijalizacije Hrvatsku gurnuli prema stagnaciji gospodarske aktivnosti", navodi Živković Matijević.
Unatoč blagonaklonom rastu cijena prema priljevima u državni proračun u 2022. godini, rezultirajući u sužavanju manjka u državnoj blagajni i smanjenju omjera javnog duga i (nominalnog) BDP-a, u 2023. godini, kreatori ekonomske politike naći će se u situaciji pritisaka na rast plaća uz istovremeno zamjetno usporavanje osobne potrošnje koja generira najizdašniji prihod u državni proračun, PDV, smatraju analitičari RBA.
"Iako su naša očekivanja nešto konzervativnija od Vladinog plana proračuna za 2023. godinu, ona odražavaju još uvijek zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta. S druge strane euro područje i izgledni ulazak Hrvatske u područje Schengena kao i ispunjavanje mjerila za povlačenje sredstava iz NPOO neki su od čimbenika koji potencijalno Hrvatskoj daju priliku za snažnije, otpornije i održivije gospodarstvo", zaključuje Živković Matijević.
