.webp){kind=icon}
Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje da će gospodarski rast s očekivanih 5,5 posto u ovoj godini usporiti na tek jedan posto u idućoj godini zbog pogoršanja gospodarskih okolnosti praćenih snažnim inflatornim pritiscima i neizvjesnosti u pogledu cijena i raspoloživosti energenata.
"Pritom bi se osobito snažno mogao smanjiti doprinos neto inozemne potražnje i postati negativan kao odraz izraženog usporavanja izvoza", navodi se u priopćenju nakon sjednice Savjeta HNB-a.
Prema procjeni HNB-a, prema kraju godine očekuje se slabljenje inflatornih pritisaka, a očekivana prosječna inflacija na godišnjoj razini bi mogla iznositi 10,3 posto. U rujnu je iznosila 12,8 posto.
Čitaj više
Euro bi trebao biti kišobran u ovim turbulentnim vremenima
Sve to događa se u iznimno nepredvidivim i zahtjevnim vremenima inflacije, rasta kamatnih stopa i geopolitičke krize.
04.10.2022
Međunarodne pričuve u kolovozu povećane za 2,9 milijardi kuna
Bruto međunarodne pričuve HNB-a su krajem kolovoza iznosile 25,9 milijardi eura.
14.10.2022
Vujčić: Ako se inflacija ukorijeni, platit ćemo puno višu cijenu
U Hrvatskoj smo na vlastitom primjeru naučili, kako visoka inflacija, postaje zarazna, objasnio je Vujičić.
26.09.2022
"U 2023. očekuje se usporavanje inflacije na 6,7 posto zbog učinka baznog razdoblja, postupnog smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, ublažavanja zastoja u lancima opskrbe te slabljenja potražnje", ističe HNB.
Središnja banka također navodi da se izrazito pooštravanje uvjeta financiranja na svjetskim financijskim tržištima još uvijek ne prelijeva u osjetnoj mjeri na kamatne stope na domaće kredite.
"Hrvatska će ući u eurozonu početkom sljedeće godine tijekom ciklusa zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke koje će negativno utjecati na uvjete financiranja domaćeg gospodarstva. Međutim, smanjenje stope obvezne pričuve i ukidanje minimalne devizne likvidnosti o kojem je HNB već donijela odluku snažno će povećati slobodna novčana sredstva banaka i djelovati u pravcu ublažavanja i usporavanja pogoršanja uvjeta financiranja na domaćem tržištu", smatraju u HNB-u.
HNB smatra da su glavne prijetnje financijskoj stabilnosti u nadolazećem razdoblju moguće jačanje poremećaja na tržištu energenata te zadržavanje inflacije na povišenoj razini, što bi moglo potaknuti brže i veće podizanje kamatnih stopa od očekivanog te dodatni porast troškova financiranja privatnog i javnog sektora.
