.webp){kind=icon}
Prema podacima HNB-a, ukupna aktiva središnje banke je na kraju kolovoza iznosila 225,4 milijardi kuna. U odnosu na srpanj, evidentirano je povećanje od 2,9 milijarde kuna (1,3 posto više), dok je na godišnjoj razini ukupna aktivna središnje banke za 18,3 milijarde kuna veća (8,8 posto više).
Pritom je najveća sastavnica aktive središnje banke bila inozemna (s udjelom u ukupnoj aktivi od 91,4 posto), te je na kraju kolovoza bila na razini od preko 206 milijardi kuna. To je povećanje za 1,4 posto u odnosu na mjesec ranije, odnosno za 11,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najveći generator rasta inozemne aktive na godišnjoj razini su efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama te plasmani u vrijednosne papire u devizama.
Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva koje su krajem kolovoza zabilježile povećanje za 1,5 posto ili 385,8 milijuna kuna u odnosu na srpanj te su na kraju mjeseca iznosile 25,9 milijardi eura.
Prema navodima HNB-a, rast pričuva na mjesečnoj razini odražava porast deviznih depozita države kod HNB-a i više razine ugovorenih repo poslova. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, bruto međunarodne pričuve porasle su za 1,9 milijardi eura ili 7,8 posto. Prema valutnoj strukturi, najveći udio u pričuvama čine ulaganja u eurima (84,3 posto na kraju 2021.), a slijede ih ulaganja u američkim dolarima (10,7 posto) i posebnim pravima vučenja.
Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke, na dan 30. rujna bruto međunarodne pričuve dodatno su porasle u odnosu na kraj kolovoza te su iznosile 26,2 milijarde eura. Statistički gledano međunarodne devizne pričuve ulaskom u eurozonu zamjetno će se smanjiti, smatraju analitičari RBA-e, za više od 85 posto. Naime, uz zlato, rezervnu poziciju kod MMF-a i SPV-a ulaskom u eurozonu, međunarodnim se pričuvama tretiraju samo one denominirane u valuti koja nije euro te potraživanja prema rezidentima država koje nisu članice Europske monetarne unije, smatraju analitičari.
