S iznimkom BiH, Slovenije i Srbije, strani investitori polako gube apetit za tvrtkama u Hrvatskoj

Investitori iz inozemstva, s iznimkom susjednih država, pomalo se hlade prema Hrvatskoj, sugeriraju najnoviji podaci o broju hrvatskih kompanija koje se nalaze u stranom vlasništvu. Čak niti naši tradicionalno najjači zapadnoeuropski partneri, poduzetnici iz Njemačke, Austrije ili Italije, više ne hitaju osnivati tvrtke kod nas.

Zbog načina obrade podataka najsvježije brojke, koje je ovog petka objavio Državni zavod za statistku (DZS), odnose se na 2024. godinu. Trendovi se u ovom području obično ne mijenjaju previše u kratkom razdoblju, pa bi se za zaokret u 2024. moglo opravdano posumnjati kako je anomalija.

No u novim podacima do izražaja dolaze paralelni pomaci za više zemalja što ipak sugerira kako je riječ o nešto čvršćem trendu. Primjerice, broj hrvatskih kompanija u vlasništvu investitora iz Njemačke je od 2021. do 2023. rastao za više od stotinu godišnje: s 1.366 njih u 2021. na 1.619 u 2023. godini. Prije dvije godine onda dolazi do potpunog prestanka rasta te ih je 2024. zabilježeno 1.620. Sličan trend, s nešto nižim brojkama, vidi se i iz podataka za Nizozemsku i Poljsku.

Za Austriju vrijedi slično, čak i nešto gore. Brojka se povećavala s 1.163 u 2023. na 1.314 u 2023. godini da bi onda u 2024. došlo do pada na 1.280 tvrtki. Ovakav trend kopirali su Francuska, Slovačka, Mađarska kao i Sjedinjene Američke Države.

Za Italiju, još jednog našeg vrlo važnog gospodarskog partnera, brojevi su još porazniji. Statistika pokazuje pad s 1.006 tvrtki u 2021. na 857 njih u 2024. godini. Talijanski poduzetnici očito gube apetit za investicijama u Hrvatsku.

Sveukupne brojke jasno odražavaju promjenu. Dok je između 2021. i 2023. broj domaćih poduzeća u stranom vlasništvu godišnje rastao za njih 400-tinjak, u 2024. je brojka porasla za tek 51.

Pri tome treba primijetiti kako istovremeno nije došlo do promjene kad se radi o broju firmi u domaćem vlasništvu. One su svih spomenutih godina rasle tempom od devet do 13 tisuća godišnje.

Suprotno brojkama iz dobrog dijela naših najvećih inozemnih ekonomskih partnera idu jedino brojke iz najbližih susjednih država. Slovenski poduzetnici su 2021. bili vlasnici 1.551 hrvatske kompanije, do 2023. je to poraslo na 1.682, a u 2024. godini za još dodatnih 100-tinjak.

Investitori iz Bosne i Hercegovine također su nastavili ulagati odnosno osnivati kompanije u Hrvatskoj. Oni su ih 2021. kontrolirali 690 da bi do 2024. to poraslo na 886 društava. Slično vrijedi i za srpske poduzetnike koji su prije pet godina kontrolirali 426 tvrtki u Hrvatskoj da bi do 2024. to poraslo na njih 610.

Sam broj kompanija u inozemnom vlasništvu može biti tek dio priče koji ne mora nužno govoriti mnogo. No u kombinaciji s drugim pokazateljima već bi se moglo reći više, a oni također ukazuju na barem privremeni polagani pad interesa za investiranjem u Hrvatsku.

Prema statistici središnje banke o izravnim stranim ulaganjima, strane investicije su lani bile 41 posto niže od rekordne 2021. godine, kao i 37 posto niže od 2024. U prva tri mjeseca ove godine stiglo nam je 628 milijuna eura stranih investicija što je otprilike četvrtina lanjskog iznosa od 2,63 milijarde, odnosno i početak ove godine bio je na tragu prošlogodišnjih rezultata.

Bez obzira na to što kompanija u stranom vlasništvu u Hrvatskoj ima relativno malo, one natprosječno sudjeluju u ekonomiji. Stvaraju gotovo trećinu dodane vrijednosti, a zapošljavaju petinu radnika. Pad interesa stranih investitora za Hrvatskom, i moguće uzroke, stoga treba gledati pod povećalom.