Stranci kontroliraju pet posto hrvatskih poduzeća, a zapošljavaju 20 posto radnika

Pod inozemnom kontrolom nalazi se pet posto hrvatskih kompanija u kojima radi više od dvadeset posto zaposlenih, otkrivaju svježi podaci koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Brojke se odnose na 2022. godinu, no kako u njima u kratkom razdoblju nema prevelikih kolebanja one mogu poslužiti i kao relativno dobar pokazatelj opće situacije.

Prema njima, u 2022. je u Hrvatskoj aktivno bilo 227,4 tisuća poduzeća od čega je pod stranom kontrolom bilo njih 11,4 tisuće. Ukupno zaposlenih u svim kompanijama bilo je 1,26 milijuna, a u tvrtkama sa stranim vlasnicima ih je radilo čak 272 tisuće, odnosno 21,7 posto.

Utjecaj koji kompanije s inozemnim vlasnicima imaju na domaću ekonomiju još je vidljiviji ako se u usporedbu uzme ostvareni promet poduzeća. Od 144 milijarde eura ukupnog prometa u 2022. tvrtke sa stranim vlasnicima bile su zaslužne za čak 38 posto, odnosno 55 milijardi.

Uz sva ograničenja koja obično vrijede oko statistike koja se bavi inozemnim vlasništvom poduzeća – a to je da je ponekad teško sa potpunom sigurnošću utvrditi krajnjeg vlasnika od kojeg potječe kapital – ipak je zanimljivo pogledati i neke detalje koji dijelom potvrđuju neke općepoznate stvari, dok drugi istovremeno otkrivaju neke novosti.

Najviše vlasnika iz Slovenije i Njemačke

Među tvrtkama pod stranom kontrolom u Hrvatskoj najviše ih je onih čiji su vlasnici iz Slovenije, Njemačke i Austrije, što je i razumljivo s obzirom na to da se te države nalaze među našim najjačim inozemnim gospodarskim partnerima. Pod slovenskom kontrolom je u 2022. godini bilo 1.568 kompanija, pod njemačkom njih 1.510, a austrijskom njih 1.254. Slijede još i Italija čiji poduzetnici kontroliraju 920 kompanija u Hrvatskoj, te Bosna i Hercegovina čiji poduzetnici su vlasnici u 763 hrvatske tvrtke.

Već u njemačkim, austrijskim i talijanskim kompanijama zajednički je zaposleno stotinjak tisuća hrvatskih radnika. U onima sa slovenskim vlasništvom ih je nešto više od 15 tisuća, a po više od deset tisuća radnika je zaposleno i u kompanijama s nizozemskim, poljskim, mađarskim, američkim i britanskim vlasništvom, otkrivaju podaci DZS-a.

Domaći statističari među podacima navode i trošak primanja zaposlenih u kompanijama, a prema tim se podacima mogu aproksimirati i iznosi plaća koje primaju zaposleni. No treba voditi računa kako oni mogu biti i iskrivljeni ako u kompanijama u vlasništvu poduzetnika iz neke zemlje ima manje zaposlenih i dominiraju menadžeri koji imaju natprosječno visoke plaće.

Najbolje plaćaju Amerikanci i Japanci

U poretku vode Sjedinjene Američke Države s prosječnim mjesečnim troškom po zaposlenome od 3.101 eura. Nakon njih slijedi Japan čiji poduzetnici kontroliraju hrvatske kompanije u kojima je prosječan mjesečni trošak primanja po radniku 3.034 eura, a na trećem se mjestu nalaze kompanije u portugalskom vlasništvu s prosjekom od 3.018 eura. U vrhu su još Izrael s 2.954 eura, Kanada s 2.899 eura i Irska s 2.812 eura prosječnih mjesečnih primanja po zaposlenome.

Ranije spomenuti najdominantniji strani vlasnici se uglavnom drže zajednički oko sredine poretka. U kompanijama pod njemačkim vlasništvom prosječna primanja su 1.888 eura, u austrijskima 1.802 eura, a talijanskim 1.800 eura. Slovenski vlasnici isplaćuju nešto niže plaće od 1.481 euro u prosjeku, srpski 1.363 eura, a bosanskohercegovački su pri dnu s 1.303 eura.

Za usporedbu, prema istoj statistici u poduzećima s hrvatskim vlasništvom prosječan mjesečni trošak primanja po radniku je 2022. godine bio 1.147 eura. To bi govorilo u prilog tvrdnji da se isplatilo raditi u kompaniji sa stranim vlasnicima. Čak i bez emigriranja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar