Europa želi pojednostaviti bankarska pravila, evo kako

Čelnici Europske unije neprestano govore da žele pojednostaviti pretjerano opterećujuće propise kako bi potaknuli konkurentnost i oživjeli slabašan gospodarski rast Unije. Skroman prijedlog Europske centralne banke, usmjeren na raspetljavanje pravila o kapitalu bio bi dobar početak.

Ako EU želi dinamičan i otporan bankarski sustav, nema jednostavnijeg jamca od vlasničkog kapitala - financiranja od strane investitora koji automatski sudjeluju u dobicima i gubicima. Što ga banke imaju više, to su sposobnije preuzimati rizike bez opasnosti od propasti. Europski regulatori povećali su kapitalne zahtjeve nakon financijske krize 2008. godine. No morali su postići kompromis s bankarskim menadžerima, koji radije posluju s manje vlastitog kapitala i više duga, odnosno poluge, koja ima porezne prednosti i povećava određene pokazatelje profitabilnosti.

Rezultat je složen oblik kapitala poznat kao dodatni osnovni kapital, odnosno AT1 instrumenti. U dobrim vremenima oni djeluju poput duga, povećavajući povrat na kapital i isplaćujući kamate koje se mogu odbiti od porezne osnovice. U lošim vremenima trebali bi djelovati poput kapitala: iznad unaprijed određenih pragova ili na zahtjev regulatora banke mogu obustaviti isplate ili u potpunosti otpisati te instrumente.

Razvilo se i tržište. Banke u EU-u danas imaju više od 140 milijardi eura AT1 instrumenata u optjecaju, koji u nekim slučajevima čine više od deset posto njihova temeljnog "tier one" kapitala.

Ipak, AT1 instrumenti nisu ispunili svoju svrhu. Zapravo nagrizaju kapital upravo onda kada je najpotrebniji, jer banke obično nastavljaju s isplatama iz straha da ne naljute investitore. Pragovi za preuzimanje gubitaka aktiviraju se prekasno da bi spriječili propasti. Neizvjesnost oko toga kako i kada će se aktivirati pridonijela je problemima. Vlasti se teško njima koriste: švicarski su regulatori upali u opsežne pravne sporove zbog odluke da otpišu AT1 instrumente tijekom sloma Credit Suissea 2023. godine.

U sklopu šire revizije bankarske regulative, Europska centralna banka ponudila je niz mogućih rješenja. Iako postoje načini da se AT1 instrumenti unaprijede, najbolji je prijedlog ujedno i najjednostavniji: zamijeniti ih klasičnim vlasničkim kapitalom, koji apsorbira gubitke bez okidača i nepotrebne složenosti. To bi se odnosilo na kapital za "kontinuitet poslovanja", čija je svrha osigurati da banke ostanu solventne.

Bankari se protive. U pravu su kada kažu da bi dodatni kapital mogao povećati njihov trošak kapitala (ponajprije zato što bi manje koristili porezno povoljniji dug). No bi li to, kako tvrde, oslabilo njihovu sposobnost natjecanja s konkurentima koji koriste veću polugu? Istraživanja Europske centralne banke snažno upućuju na suprotno; krhkost teško može biti dugoročna prednost. Istina, zamjena više od 140 milijardi eura AT1 instrumenata morala bi se provoditi postupno. No svaki dodatni euro kapitala učinio bi bankarski sustav EU-a snažnijim, u geopolitičkom trenutku u kojem je otpornost ključna.

Europska centralna banka ne može djelovati sama. Čelnici EU-a moraju donijeti odgovarajuće zakonodavstvo - što neće biti lako, s obzirom na protivljenje industrije i izazov usklađivanja brojnih država članica. No trebali bi iznijeti jednostavan argument: snažniji bankarski sustav u interesu je svih.