Hrvatska vojna industrija želi dio EU kolača od 800 milijardi eura

Suočena s novom geopolitičkom stvarnošću, Europska unija pokrenula je dosad neviđeni investicijski ciklus u vlastitu obranu. S planom "ReArm Europe", koji predviđa mobilizaciju čak 800 milijardi eura do 2030. godine, otvara se ogroman prostor za europsku vojnu industriju. Tme i za hrvatske proizvođače čiji su proizvodi - kacige, pištolji, puške i dronovi već itekako globalno prepoznati.

Ipak, put do tog novca nije jednostavan i popločan je složenom regulativom i birokratskim procedurama.

U emisiji Zoomin na Bloomberg Adria TV-u, o prilikama i izazovima za hrvatsku obrambenu industriju govorili su Srđan Kovačević, osnivač i direktor osječke tvrtke Orqa, i Goran Basarac iz državne agencije RH Alan.

Hrvatski aduti: Od pištolja i kaciga do dronova

Hrvatska obrambena industrija, ističe Goran Basarac iz agencije RH Alan, ima snažnu bazu još od Domovinskog rata, a danas nudi širok spektar proizvoda koji su konkurentni na svjetskom tržištu. "Tvrtke kao što su HS Produkt s pištoljima i jurišnim puškama, Šestan-Busch s balističkom opremom, DOK-ING s besposadnim sustavima za razminiranje, ali i Orqa s bespilotnim sustavima, čine okosnicu naše ponude", rekao je Basarac.

Međutim, postoje segmenti u kojima Hrvatska ne konkurira. "Ne proizvodimo helikoptere, zrakoplove ili raketne sustave dugog dometa. Tu ne bi bilo tržišno isplativo ulaziti u niše gdje već postoje etablirani proizvođači. Puno je realnije da naše tvrtke postanu dio njihovih lanaca dobavljača, bilo da se radi o elektroničkim komponentama, kibernetičkoj sigurnosti ili drugim specijaliziranim dijelovima", pojasnio je Basarac, dodajući kako se upravo tu krije velika prilika za domaće tvrtke.

Jedan od najbrže rastućih segmenata su bespilotne letjelice, gdje Hrvatska ima snažnog igrača, tvrtku Orqa. "Dronovi su savršen primjer tehnologije dvojne namjene", kazao je Srđan Kovačević, osnivač Orqe. Naglasio je kako su komercijalni dronovi, dostupni u trgovinama, postali ključno oruđe na bojištu u Ukrajini, što je potpuno promijenilo paradigmu modernog ratovanja.

"Naši proizvodni kapaciteti su na razini od oko 280 tisuća dronova godišnje. Prošle godine proizveli smo oko 240 tisuća različitih proizvoda, jer ne radimo samo dronove, već cijeli ekosustav komponenti", istaknuo je Kovačević. Dodao je kako najveći dio prihoda trenutno dolazi iz obrambenog sektora, koji čini oko 70 posto, dok ostatak dolazi od prodaje komponenti.

Europski novac: Stvarno dostupan ili samo politička najava?

Paket od 800 milijardi eura, najavljen unutar strategije "ReArm Europe", zvuči impresivno, no koliko je tog novca doista dostupno hrvatskim proizvođačima? Basarac smatra da sredstva nisu samo "političke tlapnje". Podsjetio je kako je Hrvatska bila predvodnica u korištenju EU fondova za obrambene svrhe, povukavši oko 70 milijuna eura do 2020. godine kroz Strategiju pametne specijalizacije za proizvode dvojne namjene, i to u vrijeme kada je u Bruxellesu postojao otpor takvom financiranju.

"Ovaj novi val ulaganja, potaknut sigurnosnom situacijom, stvaran je. Postoji široka lepeza programa, od Europskog obrambenog fonda (EDF) do NATO programa. Pitanje je samo kapaciteta naših tvrtki da odgovore na zahtjevne natječaje koji traže kontinuitet, standarde kvalitete i dokazanu primjenu u oružanim snagama", rekao je Basarac.

S druge strane, iz perspektive proizvođača, Kovačević ističe kako novac i tehnologija nisu najveći problem. "Najveći izazov na razini Europe je policy, odnosno definiranje jasnog političkog cilja. Europa prvo mora odlučiti što točno želi. Tehnološki smo među vodećima u svijetu. Onog trenutka kada se na razini EU definira jasan cilj, poput implementacije bespilotnih sposobnosti u svaku manevarsku bojnu, tada ni regulativa ni javna nabava neće biti nepremostiv problem", smatra Kovačević.

Trumpov pritisak i europska birokracija

Članice NATO-a bi pod sve većim pritiskom američkog predsjednika Trumpa do 2035. trebale povećati obrambena izdvajanja na pet posto BDP-a, uz snažan fokus na vlastitu vojnu industriju i sigurnosnu infrastrukturu. Hrvatska je najavila da će do 2027. podići izdvajanja za obranu na 2,5 posto BDP-a. Trump jje u Davosu nedavno poručio da Europa "ne ide u dobrom smjeru" što je dodatno osnažilo svijest da se europske zemlje sve više moraju oslanjati na vlastite obrambene snage. "Na tržištu se osjeti da se definitivno razmišlja o ovisnosti o američkoj tehnologiji i da se sredstva pokušavaju usmjeriti prema europskim dobavljačima. Postoje inicijative da se preko 70 posto sredstava iz EU fondova usmjeri upravo na europske tvrtke", pojasnio je Basarac.

Ipak, upravo tu dolazi do izražaja ključna razlika između Europe i SAD-a. Basarac je istaknuo ogroman administrativni teret pri apliciranju za europske fondove. "Za prijavu na Europski obrambeni fond trebate pripremiti preko tisuću stranica dokumentacije da biste dobili možda četiri milijuna eura za razvojni projekt koji traje tri godine. U te tri godine tehnologija, pogotovo u svijetu dronova, potpuno se promijeni", kazao je.

Za usporedbu, naveo je primjer američkog tehnološkog fonda kojim upravlja vojska. "Prijava ima četiri stranice. Dođete, prezentirate ideju, oni je odobre ili ne, i dobili ste sredstva za razvoj prototipa. Europa je u tom pogledu prespora", zaključio je Basarac, sažimajući poznatu uzrečicu: "Amerika inovira, Europa regulira".

Država kao ključan partner u izvozu

U takvom okruženju, podrška države domaćim tvrtkama postaje ključna. Basarac objašnjava kako agencija RH Alan, kao trgovačko društvo u vlasništvu države, djeluje kao komercijalna kapa koja olakšava proboj na strana tržišta, pogotovo ona koja preferiraju suradnju "države s državom" (government-to-government). "Mi stajemo iza proizvoda, znamo njegove kapacitete i da ga koriste naše oružane snage. Također, sufinanciramo nastupe na sajmovima i provodimo izvoznu kontrolu", rekao je, pojašnjavajući da nijedan proizvod s vojne liste ne može biti izvezen bez odobrenja državnih tijela.

Kovačević je suradnju s državnim institucijama ocijenio fantastičnom. "Podrška je odlična, pogotovo u zadnje vrijeme. Obrambena industrija je prepoznata kao strateški važna. Ipak, svaki proizvođač se primarno mora osloniti na vlastite resurse, a podrška države, posebno u efikasnom rješavanju izvoznih procedura, ogroman je plus", rekao je Kovačević.

Priliku za daljnji iskorak hrvatskih proizvođača vidi upravo u tehnologiji dvojne namjene. "Fokus isključivo na vojnu namjenu je rizičan. Potražnja koja je nastala gotovo preko noći, jednako tako može i nestati. Dugoročni opstanak ovisi o sposobnosti da se ista tehnologija primijeni i u civilnom sektoru. Kada se potražnja iz vojnog sektora smanji, a to će se neminovno dogoditi, mi moramo biti spremni", zaključio je Kovačević.

Hrvatska obrambena industrija, dakle, stoji pred povijesnom prilikom. Tehnologija i inovacije postoje, a globalna potražnja, potaknuta europskim milijardama, nikada nije bila veća. Hoće li domaće tvrtke uspjeti iskoristiti taj zamah, ovisit će ne samo o njihovoj agilnosti, već i o sposobnosti da zajedno s državom uspješno navigiraju kroz kompleksno, ali iznimno potentno europsko obrambeno tržište.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.