Grci spremni prigrliti Đokovića – Atena sve atraktivnija europska metropola za život

Nakon što su destinacije poput Monaka, Dubaija i Švicarske desetljećima slovile kao porezna i luksuzna utočišta slavnih sportaša i milijunaša, u tu utrku ozbiljno se uključuje i Grčka, točnije, Atena. Zahvaljujući reformiranom sustavu (koji uključuje i porezne promjene), grad je postao jedno od najprivlačnijih mjesta za život u Europi, posebice za strance s velikim osobnim bogatstvom. Grčki mediji već pišu da je među njima i srpski teniski as Novak Đoković, koji prema neslužbenim informacijama razmatra preseljenje u grčku prijestolnicu.

Prije nego što analiziramo što to Atena konkretno nudi i zašto sve više slovi kao novi europski raj, valja podsjetiti da Đoković često posjećuje Grčku. Više je puta ljetovao na Kreti i Mikonosu, hodočastio je na Svetu Goru, a ne skriva ni ljubav prema tradiciji, vjeri i toplini grčkog naroda. Službeni kontakti s grčkom vladom započeli su mu 2024. godine, u sklopu zahtjeva za zlatnu vizu.

Uvjeti za zlatnu vizu

Zlatna viza za Grčku program je boravišne dozvole namijenjen državljanima izvan EU-a koji ulažu u grčke nekretnine ili gospodarstvo. Od 1. rujna 2024. minimalni prag ulaganja iznosi 400 tisuća eura za nekretninu od najmanje 120 četvornih metara, no taj iznos varira ovisno o regiji. U većim gradovima i popularnim turističkim destinacijama poput Soluna, Atene, Mikonosa i Santorinija minimalno ulaganje iznosi 800 tisuća eura.

"Tržište nekretnina u Grčkoj, posebice u Ateni, bilježi snažan rast, ponajviše zahvaljujući interesu stranih ulagača, dodatno potaknutom programom zlatnih viza. Prema službenim podacima, više od 50 posto zahtjeva za boravišnu dozvolu putem ulaganja u posljednje dvije godine podnijeli su državljani Kine, zatim investitori iz ostatka Azije i Bliskog istoka", kaže za Bloomberg Adriju Nikola Nedeljković, direktor predstavništva Ellas Estatea u Srbiji.

Osim u nekretnine, može se ulagati i u grčko gospodarstvo – državne obveznice, dionice, korporativne obveznice grčkih kompanija ili investicijske fondove. Tada je minimalno ulaganje također 400 tisuća eura, uz mogućnost kombiniranja više investicija radi postizanja praga.

Nedeljković ističe kako raste ulaganje iz EU-a, posebice iz Njemačke, Francuske i Nizozemske, ali i iz SAD-a i Velike Britanije. Također, raste interes turskih investitora, osobito u regijama uz granicu, ali i u Ateni.

"Samo u 2024. investitori iz EU-a uložili su oko milijardu eura u stambene i poslovne nekretnine u Grčkoj, pri čemu je najveći dio transakcija ostvaren upravo u Ateni", ističe Nedeljković.

Zlatna viza vlasnicima i njihovim obiteljima omogućava slobodno kretanje unutar šengenskog prostora te pravo boravka u Grčkoj bez dodatnih viza. Program je privlačan jer je prag ulaganja niži nego u drugim zemljama EU-a, a geografski položaj iznimno povoljan. Viza se može obnavljati svakih pet godina, dok god postoji vlasništvo nad nekretninom.

Paušalni porez od 100 tisuća eura

Atena je grad u ubrzanom razvoju, s poboljšanom zdravstvenom zaštitom, infrastrukturom, prilikama za zapošljavanje i vođenje posla, uz povoljne cijene nekretnina. Zanimljivo, fiskalna disciplina trenutačno je jača u Ateni nego u Berlinu.

Vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa provela je niz reformi kako bi od bivšeg "bolesnika Europe" napravila zvijezdu, o čemu svjedoči i rast atenskog burzovnog indeksa (ASE) za gotovo 30 posto od početka 2025.

Proračunski suficit iznosio je 1,3 posto BDP-a u 2024., svrstavajući Grčku među rijetke zemlje eurozone s pozitivnim fiskalnim saldom. Vlada se ponosi materijalnim simbolima oporavka – luksuznim kompleksom The Ellinikon, izgrađenim na mjestu starog atenskog aerodroma, najvišom zgradom u zemlji te novim Microsoftovim podatkovnim centrima i Pfizerovim istraživačkim centrom.

 

"Najtraženije lokacije među stranim kupcima i dalje su središnji dijelovi Atene Kolonaki, Pangrati, Mets i Koukaki, zbog arhitektonske vrijednosti, dobre povezanosti i stalne potražnje za najmom. Posebnu pažnju privlači projekt The Ellinikon, jedan od najvećih razvojnih zahvata u Europi, koji transformira nekadašnji aerodrom u suvremenu stambeno-poslovnu zonu s izlazom na more. Projekt snažno utječe na tržišnu dinamiku južne Atene i postaje nova referentna točka za investicije", kaže Nedeljković.

Trenutačno je grčka burza primjer kako reformski program i politička stabilnost mogu vratiti tržišno povjerenje, ali i privući bogate i slavne osobe koje u toj zemlji, ponajprije u Ateni, pronalaze više razloga za preseljenje.

Glavni mamac je takozvani non-dom porezni režim, posebno osmišljen za osobe s visokim neto bogatstvom (engl. high net worth individuals – HNWI) koje se odluče preseliti u Grčku. Osoba s visokim neto bogatstvom općenito se definira kao netko tko posjeduje više od milijun dolara vrlo likvidne imovine. U sklopu tog režima primjenjuje se paušalni porez (engl. flat tax).

Prema važećim pravilima za 2025., osoba koja nije bila porezni rezident Grčke najmanje sedam od posljednjih osam godina i koja uloži najmanje 500 tisuća eura u lokalnu nekretninu, tvrtku ili investicijski fond plaća godišnji porez od svega 100 tisuća eura, neovisno o visini globalno ostvarenih prihoda. Režim traje do 15 godina, a članovi obitelji mogu mu se pridružiti uz dodatnu uplatu od 20 tisuća eura godišnje po osobi. Porez na nasljedstvo i darove izvan Grčke ne obračunava se, što dodatno motivira bogate pojedince s dugoročnim planovima.

Važno je naglasiti da Grčka ima centralizirani porezni sustav, što znači da se porezi i porezne olakšice primjenjuju na nacionalnoj razini, a ne na razini gradova ili regija kao u SAD-u ili Švicarskoj. Dodatna je prednost grčkog sustava i to što ne postoji uvjet stalnog boravka ili zapošljavanja – dovoljno je biti porezni rezident, što znači boraviti u Grčkoj više od 183 dana godišnje. Takva fleksibilnost posebno je pogodna za sportaše i poduzetnike koji često putuju i mijenjaju prebivalište.

Na koga još cilja grčki porezni sustav?

U trenutku kad sve više država sudjeluje u globalnoj utrci za privlačenje stranaca i talentiranih pojedinaca, Grčka je pametnim poreznim reformama zauzela istaknuto mjesto. Sustav je dovoljno fleksibilan da privuče različite profile, od sportaša do umirovljenika ,a opet dovoljno stabilan da jamči dugoročnu sigurnost.

Za strane umirovljenike Grčka nudi poreznu stopu od svega sedam posto na prihode iz inozemstva, pod uvjetom da nisu bili rezidenti tijekom najmanje pet od posljednjih šest godina. Digitalnim nomadima i stranim stručnjacima nudi se oslobađanje od 50 posto poreza i doprinosa u razdoblju od sedam godina.

Oni koji se ne uklapaju u te režime plaćat će standardnu poreznu stopu na dohodak od 44 posto za visoke prihode, ali uz relativno niže efektivne stope u usporedbi s drugim članicama EU-a te uz dodatne olakšice i niži porez na nekretnine.

Globalni trend migracija u okviru non-dom režima

Za razliku od Bergama ili Dubaija, Atena još nije općepoznata kao utočište za sportske superzvijezde, no na dobrom je putu.

Iako zasad nema poznatih svjetskih sportaša koji su se preselili upravo u Atenu, za razliku od Italije, Španjolske i Portugala, gdje živi znatan broj nogometaša i tenisača, interes Novaka Đokovića za Atenu mogao bi potaknuti i druge. Dok će nekima ključan biti porezni okvir, drugi će motivaciju pronaći u gradskoj dinamici, kulturnim i obrazovnim sadržajima te povoljnom geografskom položaju.

Osim poreznih olakšica, Grčka nudi i visoku kvalitetu života. Atena je grad s razvijenom infrastrukturom, izvrsnim privatnim školama, bogatom gastronomijom i brojnim izravnim letovima prema svijetu. Troškovi života niži su nego u zapadnoeuropskim metropolama, a mediteranska klima i blizina mora dodatno povećavaju privlačnost.

Grčka, Monako ili Španjolska?

Odgovor na to pitanje uvelike ovisi o poslovnim planovima i osobnim preferencijama pojedinca.

Grčka je trenutačno vrlo konkurentna zahvaljujući non-dom režimu koji bogatim strancima omogućuje da za 100 tisuća eura godišnje pokriju sve globalne prihode. Privlačna je za umirovljenike, ulagače i sportaše koji žele boravište unutar EU-a, no valja uzeti u obzir i porez na potrošnju te nekretnine koji nije zanemariv.

Monako ostaje najpovoljnija porezna oaza, bez poreza na dohodak i kapitalnu dobit. Ipak, životni troškovi i cijene nekretnina ondje su iznimno visoki. Španjolska je pak zanimljiva sportašima i menadžerima zbog tzv. Beckhamovog zakona (Beckham Law), pa bi Grčka, ako želi privući veći broj stranih sportaša, mogla razmotriti sličnu legislativu.

"Grčka se danas profilirala kao jedno od najdinamičnijih investicijskih okruženja u regiji. Osim mogućnosti dobivanja boravišne dozvole u EU-u, strane ulagače privlače stabilni prihodi od najma, rast vrijednosti imovine te ukupna pravna i ekonomska sigurnost unutar europskog sustava. Veliko je zanimanje za obalne dijelove prijestolnice, osobito za Glifadu i Vouliagmeni, koji se izdvajaju luksuznim sadržajem, infrastrukturnom kvalitetom i atraktivnom lokacijom. Također, sve veći broj ulagača okreće se Pireju, zahvaljujući njegovoj strateškoj važnosti kao najveće luke u zemlji i novim infrastrukturnim i stambenim projektima", zaključuje Nedeljković.

U pisanju dijela teksta koji se odnosi na reforme sudjelovao je Rudi Lukačić, makroekonomski i tržišni analitičar Bloomberg Adrije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar