Tržišta u pripravnosti, ECB na rubu spuštanja kamatnih stopa

Europska središnja banka ponovno je na rubu smanjenja kamatnih stopa u siječnju. Tržišta su već na oprezu, prema postavkama prekonoćnih swapova (OIS), smanjenje od 25 baznih bodova gotovo je sigurno, a vjerojatnost smanjenja kamatne stope u ožujku relativno visoka, viša od 85 posto.

Inflacija u eurozoni blizu je preferiranih dva posto, a vidimo da, prema izjavama Christine Lagarde u Davosu, postoji povjerenje u daljnje usporavanje inflacije. Pažnja se usmjerava prema gospodarskom rastu. S obzirom na to da su izgledi za rast u Europskoj uniji prilično slabi, očekujemo da će ECB krenuti putem smanjenja kamatnih stopa.

Kamatne stope, iako višestruko smanjene u 2024. godini, i dalje su u restriktivnoj zoni i ograničavaju zaduživanje poduzeća i stanovništva, što se dodatno odražava na slabiji oporavak gospodarstva.

Očekuje se da će još dva smanjenja od 25 baznih bodova dovesti kamatne stope bliže neutralnom području, iako se procjene o tome gdje bi se ta neutralna stopa mogla naći razlikuju, svakako se sugerira da je iznad dva posto.

 

Iako je odluka prilično izvjesna, ECB je u nezavidnoj poziciji. Prva stvar izvan dosega ECB-a su Trumpove daljnje odluke vezane uz protekcionističke mjere, koje se vrlo lako prelijevaju s tržišta na tržište. Povećaju li se carine, to će sigurno pogoditi europsko gospodarstvo, pogotovo jer ima trgovinski suficit s SAD-om.

Prema podacima Europske komisije, gospodarski odnosi dviju zemalja izravno stvaraju oko 9,4 milijuna radnih mjesta, a neizravno njih čak 16 milijuna. Osim toga, ako te mjere potaknu inflaciju u SAD-u, učinci će se neizbježno preliti na Europu. Trumpovi potezi najizraženiji su rizik za europsko gospodarstvo i imaju potencijal pomutiti umove donositelja odluka. Drugi je interne prirode. ECB ima za cilj postići inflaciju blizu dva posto, ali pritom ne naštetiti previše gospodarstvu koje svakako sporo raste. ECB je u prosincu snizio prognoze rasta za 2025. i 2026. godinu, pri čemu su se posebno usporene istaknule Njemačka i Francuska, a prisutna je i politička nestabilnost.

Što se tiče inflacije, i dalje dominira inflacija usluga, koja pokazuje znakove postojanosti, unatoč visokoj bazi iz prethodnih razdoblja. Međutim, očekuje se da će zarada usporiti rast, smanjujući tako pritisak na rast cijena u toj domeni.

 

Daljnje snižavanje kamatnih stopa ne odražava se ravnomjerno na kreditnu aktivnost, posebice u sadašnjim uvjetima, što također podržava ECB da nastavi ciklus snižavanja kamatnih stopa. Iako kamatne stope padaju, uvjeti kreditiranja ne pokazuju istu sliku. Prema anketi ECB-a o kreditiranju, uvjeti zaduživanja za poduzeća pooštreni su, ali na temelju veće percepcije rizika od banaka, posebno u Njemačkoj i Francuskoj zbog političkih neizvjesnosti.

Uvjeti stambenih kredita nisu se bitno promijenili, nakon nekoliko kvartala ublažavanja. Banke su pooštrile standarde za potrošačke kredite, što je posljedica zabrinutosti za kvalitetu potraživanja u tom segmentu kreditiranja. Što se tiče potražnje za kreditima, u gospodarskoj domeni, u četvrtom tromjesečju zamjetan je blagi rast pod utjecajem nižih kamatnih stopa.

Za prvo tromjesečje 2025. godine banke očekuju nepromijenjenu potražnju, zbog slabe gospodarske dinamike, posebice sporog oporavka kreditiranja u investicijskom sektoru, području koje je najviše pogođeno neizvjesnostima. Banke slab oporavak potražnje vide kao posljedicu gospodarskih i geopolitičkih neizvjesnosti. Potražnja stanovništva intenzivno je rasla u domeni stambenih kredita, zbog nižih kamatnih stopa, a sporije kod potrošačkih kredita, a banke očekuju daljnji rast potražnje stanovništva u prvom kvartalu 2025. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da je utjecaj kamatnih stopa na uvjete kreditiranja nadjačan percepcijom i averzijom prema riziku, što dodatno utječe na pooštravanje standarda kreditiranja, ponajviše u domeni poslovnih i potrošačkih kredita stanovništvu.