.webp){kind=icon}
Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je na sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima i financijskoj stabilnosti te zaključio da hrvatskom financijskom sustavu prijete sistemski rizici.
Na sjednici je rečeno kako statistički pokazatelji upućuju na to da je tekući gospodarski rast početkom ove godine ojačao. No pouzdanje potrošača se i u travnju, unatoč blagom oporavku, zadržalo na razmjerno niskoj razini. Tako se i rast zaposlenosti u ožujku zaustavio, premda nominalne plaće sve brže rastu. Povećanje cijena nafte i prehrambenih sirovina na globalnim tržištima, dijelom pod utjecajem rata u Ukrajini, prelijeva se na domaće cijene naftnih derivata i hrane, pa se inflacija u ožujku znatno ubrzala. Zbog očekivane promjene smjera monetarne politike središnjih banaka najvećih gospodarskih područja, nastavilo se povećanje kratkoročnih i dugoročnih troškova financiranja države, a blago su porasle i kamatne stope na kredite poduzećima. U takvim je uvjetima snažno ubrzan rast plasmana nefinancijskim poduzećima, dok se plasmani stanovništvu nastavljaju povećavati po stabilnim stopama, odražavajući uglavnom snažno stambeno kreditiranje.
Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima povećala se pod utjecajem ratnih događanja u Ukrajini i sankcija Rusiji, čije se posljedice na hrvatsko gospodarstvo uglavnom prelijevaju putem kretanja cijena sirovina i drugih dobara na globalnim i regionalnim tržištima. Neizvjesnosti povezane s pandemijom, kao ni recentne geopolitičke napetosti, nisu za sada ugrozile stabilnost financijskog sektora u Hrvatskoj. Važnu je ulogu pritom imala dobra likvidnost i kapitaliziranost bankarskog sektora, koju podupiru i dosad izgrađeni zaštitni slojevi kapitala.
Izazovi i rizici za domaći financijski sustav u narednom razdoblju u Hrvatskoj povezani su s razvojem geopolitičkih nestabilnosti i inflatornih pritisaka, učincima očekivane normalizacije monetarne politike te nastavkom rasta cijena stambenih nekretnina. Trajanje rata u Ukrajini i intenzitet njegovih posljedica odredit će jačinu utjecaja na makroekonomska, fiskalna i financijska kretanja. Poremećaji u opskrbnim lancima koji dodatno potiču rast cijena, mogu predstavljati veliko opterećenje za poduzeća i kućanstva. U uvjetima rastuće inflacije očekuje se zaoštravanje monetarnih politika uz podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka najvećih gospodarskih područja. To će postupno povećati cijenu novog zaduživanja, kao i teret otplate duga za postojeće dužnike s promjenjivim kamatnim stopama. Eventualne nepovoljne učinke rasta kamata na financijski sustav ublažava dugoročna tendencija smanjenja ukupne zaduženosti kućanstava i poduzeća uz razmjerno nisku razinu duga kućanstava te malen broj kredita kojima bi otplate mogle znatnije porasti. Također, očekivano uvođenje eura moglo bi dodatno ublažiti rast cijene novog zaduživanja za državu, kao i za ostale sektore.
Zaoštravanje uvjeta financiranja na međunarodnim financijskim tržištima, a onda i povećanje domaćih kamatnih stopa, moglo bi ublažiti neke rizike za financijsku stabilnost koji su jačali tijekom dugotrajnog razdoblja niskih kamatnih stopa, poput snažnog zaduživanja privatnog sektora, niske profitabilnosti banaka i potrage za rizičnim alternativnim oblicima ulaganja koji nude više stope povrata. Takav je i rizik povezan sa snažnim rastom cijena stambenih nekretnina, koji je podržan, između ostaloga, i velikim obujmom stambenog kreditiranja.
HNB kontinuirano nadzire i analizira razvoj sistemskih ranjivosti kako bi na njih mogao po potrebi djelovati mjerama iz svoje nadležnosti. Tako je početkom 2022. najavljeno podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, čime će se dodatno ojačati otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke povezane s izloženosti cikličkim sistemskim rizicima u silaznoj fazi financijskog ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize.
Iz priopćenja nakon sjednice, saznaje se i da HNB nastavlja pratiti i uvjete kreditiranja na razini pojedinačnih dužnika, kako bi se pravovremeno mogli dijagnosticirati potencijalni izvori sistemskih rizika i uvesti mjere kojima se oni mogu ublažiti, uključujući i propisivanje strožih uvjeta kreditiranja potrošača. Međutim, u uvjetima u kojima se veliki dio transakcija na tržištu nekretnina ne financira kreditima, mjere makrobonitetne politike imaju ograničen doseg na smanjivanje neravnoteža, već je za stvaranje efikasnog i uravnoteženog tržišta nekretnina potrebno zajedničko djelovanje različitih ekonomskih i drugih politika.
