HNB: Usprkos strožim uvjetima, kućanstva i dalje dižu kredite

Mada se uvjeti za dobivanje kredita pooštravaju kreditna aktivnost banaka "prije svega u segmentu kreditiranja kućanstava" i dalje je snažna, priopćeno je u ponedjeljak iz Hrvatske narodne banke (HNB). Visoka likvidnost te povećanje razlike između kamatnih stopa koje banke odobravaju na depozite i onih koje naplaćuju na kredite podigli su profitabilnost domaćih banaka na "najviše zabilježene razine u proteklom desetljeću", dodali su u HNB-u nakon sastanka Savjeta banke.

Prema priopćenju, dobit bankovnog sustava porasla je za 73 posto, a pokazatelji povrata na imovinu te kapital (ROA, odn. ROE), "dosegnuli su rekordne razine". Izdašna zarada banaka posljedica je pristupanja eurozoni jer se hrvatske banke sada koriste mogućnošću polaganja viškova likvidnosti kod središnje banke i to po kamatnoj stopi na prekonoćne depozite koja je zahvaljujući strogoj monetarnoj politici i borbi s inflacijom Europske središnje banke ove godine bitno povišena.

Mogućnost polaganja depozita im je donijela znatan kamatni prihod. "Zahvaljujući tome i povećanju kamatnih prihoda od svih sektora osim kućanstava, ukupni kamatni prihodi porasli su nakon više od desetljeća njihova gotovo kontinuiranog smanjivanja", objašnjavaju u HNB-u.

Rekordni profiti ipak bi se u budućnosti mogli smanjiti, upozorava središnja banka. U objavi su dodali da su rizici hrvatskog financijskog sustava u trećem tromjesečju ostali "uglavnom nepromijenjeni, uz nešto nepovoljnije srednjoročne izglede". Iz središnje banke upozoravaju na "i dalje povišenu inflaciju" te "moguće pogoršanje gospodarskih izgleda, uz postupni rast troška financiranja privatnog nefinancijskog sektora".

Drugim riječima, u trenucima slabljenja ekonomije – do čega bi moglo doći i radi pada gospodarske aktivnosti u velikom dijelu Europe, a posebno velikim hrvatskim gospodarskim partnerima, Njemačkoj, Austriji i Italiji – skuplji krediti bi mogli dovesti do toga da ih, prije svega poduzeća, ali i građani sve teže dižu i vraćaju. Tako bi se "u srednjem (...) roku na poslovne rezultate banaka moglo nepovoljno odraziti snižavanje kvalitete imovine povezano s rastom kamatnih stopa i usporavanjem gospodarstva".

U HNB-u primjećuju i da su na tržištu stambenih nekretnina cijene nastavile rasti "uz primjetno usporavanje aktivnosti u odnosu na prošlu godinu" što upućuje da bi u budućnosti moglo doći i do pada cijena.

Iz središnje banke priopćili su i da je ukupna aktiva bankovnog sustava u prvom dijelu godine smanjena za 2,6 posto na 74 milijarde eura radi smanjenja depozita financijskih društava i povlačenja dijela depozita kućanstava zbog ulaganja u narodne obveznice. No pad aktive nije ugrozio likvidnost sustava koja je i dalje "na vrlo visokim razinama".

Savjet HNB-a je u ponedjeljak dao suglasnost i da se Damir Kaluđer imenuje članom Uprave Slatinske banke, te da Josip Majher postane članom uprave HPB-a.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar