.webp){kind=icon}
Prema podacima Eurostata, procjena emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji (EU) za zadnji kvartal prošle godine je 897 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida što je pad od četiri posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije kada je količina iznosila 935 milijuna tona.
U istom razdoblju bruto domaći proizvod EU-a ostao je praktično nepromijenjen, odnosno bio je 0,2 posto veći u usporedbi sa zadnjim tromjesečjem 2022. godine.
Najveći doprinos količini emisija došao je od kućanstava, i to 22,9 posto, a nakon toga je industrijska proizvodnja s 19,9 posto te opskrba električnom energijom i plinom sa 17,7 posto.
Čitaj više
Ključne stvari o trgovanju ugljikom koje bi trebala znati svaka tvrtka
Primjena europskog ETS sustava nastavlja se širiti kroz razne djelatnosti, a od početka iduće godine u to ulaze i cestovni promet te zgradarstvo.
15.04.2024
I u Hrvatskoj od 2030. nove zgrade s nultim emisijama stakleničkih plinova
U idućih 10 godina treba obnoviti četvrtinu energetski najneučinkovitijih zgrada.
12.03.2024
EU krenuo u obračun s ispuštanjem metana i izvan svojih granica
Znanstvenici smatraju da su podaci o ispuštanju metana globalno oko 30 posto ispod stvarne razine.
15.11.2023
Vlada daje 225 milijuna eura za energetsku obnovu kuća i zgrada
Energetska obnova će se financirati iz prihoda od prodaje emisija stakleničkih plinova.
19.10.2023
Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo su doprinijeli s 13,1 posto, te transport i skladištenje 11,9 posto.
No, pritom treba napomenuti da je četiri gospodarska sektora došlo do smanjenja emisija na godišnjoj razini, a najviše u opskrbi električnom energijom i plinom od 17,2 posto nakon čega slijedi proizvodni sektor s padom od 3,1 posto.
Najveći rast emisija dogodio se u području vodoopskrbe, kanalizacije i klimatizacije, i to za 2,8 posto.
Gledano po članicama EU-a, količina emisija se smanjila u 22 države među kojima je i Hrvatska, a najveći postotak dosegnut je u Estoniji (23 posto), Bugarskoj (17 posto) i Finskoj (devet posto). Od te 22 države članice u njih 10 došlo je i do pada BDP-a dok je u Mađarskoj BDP stagnirao. Ostalih 11 zemalja uspjelo je povećati BDP i smanjiti emisije, a to je i slučaj Hrvatske.
U Hrvatskoj je BDP rastao 4,4 posto u zadnjem tromjesečju 2023. na godišnjoj razini, a količina emisija je smanjenja za 0,3 posto u istom razdoblju.
Najveći godišnji porast emisija stakleničkih plinova dogodio se na Malti s brojkom od 7,7 posto, no s obzirom na veličinu te države to nema bitan utjecaj na EU kao cjelinu.
Druga je po rastu emisija Slovenija gdje je brojka 5,6 posto uz rast BDP-a od 2,2 posto.
Najveće europsko gospodarstvo Njemačka doživjelo je u zadnjem tromjesečju prošle godine pad BDP-a na godišnjoj razini od 0,4 posto, ali su se emisije smanjile za 5,6 posto. U slučaju Francuske BDP je rastao 0,8 posto, a količina emisija se smanjila za 2,9 posto.
