.webp){kind=icon}
Vlada je u četvrtak donijela odluku o energetskoj obnovi obiteljskih kuća i višestambenih zgrada u ukupnom iznosu od 225 milijuna eura. Tom se odlukom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nalaže da prihode od prodaje emisija stakleničkih plinova upotrijebe za energetsku obnovu navedenih objekata.
U 2023. godini, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zaduženo je osigurati sredstva u iznosu od 50 milijuna eura za energetsku obnovu obiteljskih kuća i 25 milijuna eura za energetsku obnovu obiteljskih kuća građana koji su u riziku od energetskog siromaštva.
Dodatno, u 2024. godini, planira se osigurati 70 milijuna eura za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Sva navedena sredstva bit će prikupljena iz prihoda od prodaje emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj.
Čitaj više
Tržište nekretnina se hladi, cijene kvadrata ne padaju, a Vlada radi po svome
Dosadašnji pokušaji vlasti da olakšaju problem rješavanja stambenog pitanja nisu urodili plodom.
12.10.2023
Tko će raditi energetsku obnovu? Nedostaje 24.500 kvalificiranih radnika
Obrazovanje radnika o energetski učinkovitim tehnologijama jedan je od najvećih izazova.
01.08.2023
U prvih pola sata banke APN-u predale oko 300 zahtjeva za subvencije
APN je počeo zaprimati zahtjeve za stambene subvencije u ponedjeljak u devet sati.
20.03.2023
Bačić: Kupit ćemo sve slobodne kuće na Baniji
Izmjene Zakona o obnovi već su gotove te će vrlo brzo ići u Sabor, u proces se uključuje i APN.
18.01.2023
Također, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ima zadatak osigurati do 80 milijuna eura za energetsku obnovu višestambenih zgrada tijekom 2024. i 2025. godine. Sveukupno, to čini 225 milijuna eura, kako je istaknuo potpredsjednik vlade Branko Bačić.
Potpredsjednik vlade Branko Bačić | Miroslav Lelas/Hina
Nadalje, vlada je dodatno osigurala 904 milijuna eura za obnovu višestambenih zgrada i obiteljskih kuća na području pogođenom zagrebačkim i petrinjskim potresom, putem aneksa Nacionalnog plana oporavka i odgovornosti.
Potpredsjednik vlade Bačić napomenuo je da je sektor zgradarstva najveći potrošač energije u Hrvatskoj, s udjelom od 50 posto u ukupnoj potrošnji energije, te doprinosi s 15 posto emisije stakleničkih plinova. Stoga je nužno provesti energetsku obnovu zgrada kako bi se smanjila potrošnja energije, pridonijelo dekarbonizaciji i pomoglo kućanstvima da smanje troškove za energiju.
Prema riječima potpredsjednika Bačića, planira se obnoviti 1,7 milijuna četvornih metara stambenog prostora u Hrvatskoj do lipnja 2026. godine, što će značajno pridonijeti energetskoj učinkovitosti i smanjenju emisije stakleničkih plinova.
