I u Hrvatskoj od 2030. nove zgrade s nultim emisijama stakleničkih plinova

U Hrvatskoj cijene stambenih kvadrata nikako da padnu i teško da će se to dogoditi dok god potražnja nadmašuje ponudu.

Ne znamo hoće li buduća vlada znati i htjeti iznjedriti neku kvalitetnu stambenu politiku koju zapravo Hrvatska ni nema, pa stambene nekretnine u prevelikoj mjeri služe za parkiranje viška novca ili u turističke svrhe umjesto za osiguravanje krova nad glavom, no sigurno je da će način izgradnje novih zgrada biti drugačiji jer se od 2030. godine u Europskoj uniji (EU) uvodi nulta stopa emisija za sve novoizgrađene objekte.

Naime, zastupnici u Europskom parlamentu su u utorak prihvatili planove za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada, što je prethodno dogovoreno s Vijećem EU-a.

Revizijom direktive o energetskim svojstvima zgrada želi se do 2030. znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u tom sektoru kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Nadalje, ciljevi su obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.

U tom kontekstu zgrade kojima se koriste javna tijela ili su u njihovu vlasništvu trebale bi biti s nultim emisijama do 2028. godine, a od 2030. to se primjenjuje na sve nove zgrade.

Države članice moraju uvesti mjere kojima se do 2030. smanjuje prosječna uporaba primarne energije u barem 16 posto zgrada, a pet godina kasnije ta bi brojka trebala doći do najmanje 20 do 22 posto.

Depositphotos

Također, do 2030. treba obnoviti 16 posto energetski najneučinkovitijih zgrada te to podići na 26 posto u naredne tri godine.

Do 2030. bi trebalo postupno u javne i nestambene zgrade te u sve nove stambene zgrade uvesti solarne uređaje.

U EU-u su zgrade izvor 36 posto emisija stakleničkih plinova.

Inače, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) će 13. ožujka pokrenuti javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, potičući građane na poboljšanje energetske učinkovitosti i primjenu obnovljivih izvora energije.

Od država članica očekuju se sada planovi za dekarbonizaciju sustava za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sustavima za grijanje i hlađenje do 2040. godine. To uključuje da se od iduće godine zabranjuje subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva, no ostat će sufinanciranje hibridnih sustava grijanja gdje se kombiniraju kotlovi sa solarnim termalnim uređajima ili dizalicom topline.

Iznimke su predviđene za gospodarske objekte i arhitektonsku baštinu, odnosno zgrade zaštićene zbog posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti.

Europski dužnosnici vjeruju da ovaj plan pomaže smanjenju računa za energiju i umanjenju energetskog siromaštva te da osigurava veliki broj lokalnih poslova diljem EU-a.

Sada direktivu treba završno potvrditi Vijeće EU-a.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar