Bez obnove starih zgrada klimatski ciljevi su nedostižni, što se zapravo radi

Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada važan je dio postizanja klimatskih ciljeva Europske unije. Koliko će to biti težak zadatak, zorno pokazuju podaci Europske komisije da u EU-u na zgrade otpada čak 40 posto ukupne potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova. I dok se vidi pomak u građevinskoj industriji, pa su novogradnje u pravilu viših energetskih razreda, ozbiljan problem je sa starijim stambenim fondom. Potvrdili su nam to i iz vodećih agencija za prodaju nekretnina i ukazali na to kako u ponudi gotovo da i nemaju starijih zgrada s visokim energetskim razredima. Hoće li se to uskoro promijeniti?

Komisija navodi i da čak 75 posto zgrada u Europi nije energetski učinkovito, a prognozira se da će 95 posto tih zgrada i dalje biti u upotrebi do 2050. godine, što znači da će vlasnici nekretnina zahvaljujući njima ostati bez pozamašne svote novca, posebno u vremenima energetskih kriza.

Da bi se postigao ukupni cilj Europske unije smanjenja emisija za 55 posto do 2030. godine, sektor zgradarstva trebao bi smanjiti vlastite emisije za 60 posto, što nije nimalo lagan zadatak.

Mnogima očigledan način suočavanja s tim izazovima je poboljšati izolaciju zgrada, zamijeniti dotrajale prozore i zamijeniti zastarjele sustave grijanja s toplinskim pumpama i solarnim panelima. Iako se isprva čini kao očito i jednostavno rješenje, ne može se dogoditi preko noći.

Kampus Infobip | Jure Živković/3LHD

Prema Europskom parlamentu, trenutna stopa energetske obnove zgrada u Europi iznosi jedan posto, a većina zgrada koje danas postoje bit će i dalje prisutne do 2050. godine. Ako zgradarstvo želi smanjiti emisije ugljika za 60 posto do 2030. godine, stopa energetske obnove zgrada u Europi mora se udvostručiti. To je priličan izazov s obzirom na rastuće cijene građevinskih materijala i ograničene resurse.

"Klijenti postaju sve zahtjevniji kada je riječ o održivosti i energetskoj učinkovitosti zgrada, ali promjene se događaju polako. Građevinski sektor je poznat po svojoj inertnosti, a projekti obično traju oko pet godina od početne ideje do realizacije. Tijekom tog vremena, dolazi do brojnih promjena u kontekstu u kojem živimo i radimo, koje nije lako implementirat zbog prirode posla. Investicije koje se planiraju danas vidjet će svjetlo dana tek 2028. godine, znači dosta toga trebate anticipirati. Unatoč tome, sve je izraženija svijest o utjecaju građevinske industrije na okoliš i potrebi smanjenja potrošnje energije u zgradama", rekao je za Bloomberg Adriju Marko Dabrović, arhitekt i suosnivač arhitektonskog studija 3LHD.

Budući da Europska regulativa postavlja stroge standarde kojih se studija poput njegovog trebaju pridržavati, Dabrović kaže da će se s vremenom značajno promijeniti način na koji projektiraju i grade zgrade.

"Veliki investitori sada moraju svake godine izrađivati ESG izvješća koja obuhvaćaju poslovanje tvrtke s aspekta društvene odgovornosti, upravljanja i zaštite okoliša. To uključuje i njihov nekretninski portfelj, a ako su njihove zgrade manje energetski učinkovite i imaju veći ugrađeni CO₂, cijena kapitala postaje nepovoljnija", objašnjava Dabrović.

Bez obzira na različite zemljopisne i klimatske uvjete, tipologije i veličine projekata, 3LHD znatnu pažnju posvećuje energetskoj učinkovitosti i održivosti. Neki od njihovih projekata uključuju Hotel Belvedere u Dubrovniku koji koristi energiju koja dolazi iz mora, Grand Park hotel u Rovinju s više od 10 tisuća metara kvadratnih zelenih krovova s mediteranskim biljem, Karlovački slatkovodni akvarij čiji je krov prekriven autohtonim biljkama tog kraja i stambeni projekt Park Kneževa s 57 tisuća biljaka na pročelju i parteru zgrada.

Grand Park Hotel | Jure Živković/3LHD

"Investiranje u visoko energetski učinkovite zgrade donosi dugoročne koristi za vlasnike, uključujući smanjenje operativnih troškova, pridonosi produženoj životnoj dobi zgrade, smanjenju troškova održavanja te povećanju vrijednosti nekretnine, što dugoročno može nadoknaditi početne investicije", tvrdi Dabrović.

Najveći izazov za održivost u građevinskoj industriji je tzv. embedded carbon (ugrađeni ugljik), odnosno količina CO₂ emisija potrebna za proizvodnju, preradu i transport materijala i proizvoda. Više od 80 posto CO₂ nalazi se zarobljeno u najtežim dijelovima zgrada poput temelja, konstruktivnih elemenata, pročelja, obloga interijera i strojarskoj i elektroopremi. Zato, obnoviti postojeće građevine održivijim materijalima i tehnologijama često je bolja opcija od potpune izgradnje novih zgrada, kaže nam Dabrović.

Međutim, najveća prepreka obnovi zgrada su visoki troškovi.

"Nažalost, fond rabljenih nekretnina i u smislu energetske učinkovitosti postaje sve više substandardan jer postojeći vlasnici često nemaju dovoljno sredstava za takve investicije. Postojali su razni programi povećanja energetske učinkovitosti kuća i zgrada, ali nedovoljno ih se iskoristilo. Posebice je izazovno raditi energetsku obnovu, primjerice termoizolaciju fasade, promjenu vanjske stolarije ili ugradnju, u višestambenim zgradama. Tu je potrebna suglasnost svih suvlasnika, a predstavnik stanara mora imati volju i znanje za voditi takav projekt. Suvlasnici moraju participirati ili vlastitim sredstvima ili kroz kredit, na što često neki ne pristaju", kaže nam Lana Mihaljinac Knežević, vlasnica agencije Zagreb West.

Agencija Zagreb West uglavnom posreduje u kupoprodaji rabljenih nekretnina, a većina nekretnina u njihovoj ponudi ima energetski razred C ili niže. Razlog zašto nemaju onih s višim razredima su upravo visoki troškovi na koje vlasnici stanova nisu spremni pristati.

Depositphotos

"Do prije nekoliko godina energetskoj učinkovitosti se nije pridavala važnost i kupci o tome nisu razmišljali. Uvođenjem obveze energetskog certificiranja nekretnina koje se prodaju i iznajmljuju se povećala svijest o važnosti energetskog razreda nekretnine", kaže Boro Vujović, osnivač i vlasnik agencije za nekretnine Opereta.

"Povećan je interes, ali najviše zbog zelenih kredita koji su povoljniji od redovnih, tako da je kupcima koji ih mogu dobiti to važna stvar. Možemo primijetiti blagi porast prodaja takvih nekretnina, ali najviše iz razloga što je sve više nekretnina s A energetskim razredom, pa kako ih je više u ponudi, tako ih se više proda", kaže Vujović te dodaje da energetski razred nije ključan faktor pri određivanju cijene nekretnine i može samo biti jezičac na vagi da se kupac lakše odluči za kupnju takve nekretnine.

Unatoč tome što se još uvijek ne pridodaje dovoljno važnosti energetskoj učinkovitosti zgrada, posebice starih, prema svemu sudeći, u skorijoj ćemo budućnosti morati pobuditi veći interes za tu temu.

"Nekretnine predstavljaju najveću investiciju za pojedince i tvrtke. Veliki problem je veliki broj starih i neadekvatnih građevina. Uvođenjem strožih energetskih standarda i regulacija, može doći do značajnog pada vrijednosti nekretnina koje nisu energetski učinkovite, a trošak poreza na takvu imovinu vjerojatno će (s) vremenom biti viši. To bi trebalo potaknuti vlasnike nekretnina da investiraju u energetsku učinkovitost kako bi očuvali vrijednost svoje imovine. Nalazimo se u jako uzbudljivom razdoblju u kojem se mijenjaju sustavi vrijednosti i gdje će bolje proći oni s većim kapacitetom promjena", zaključuje Dabrović.

Park Kneževa | Jure Živković/3LHD

Usporedba između obnove starih zgrada i izgradnje novih otkriva ključni izazov u postizanju energetske učinkovitosti u građevinskoj industriji. Iako obnova postojećih zgrada može smanjiti ugrađeni ugljik, visoki troškovi predstavljaju prepreku za vlasnike. S druge strane, izgradnja novih zgrada s visokim energetskim standardima omogućuje veću učinkovitost od početka, ali to zahtijeva znatna početna ulaganja. Kako bismo postigli održivu budućnost, moramo razmotriti kombinaciju obnove i izgradnje novih zgrada, uz potrebne poticaje i financijske modele, kako bismo smanjili ukupnu potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova u građevinskom sektoru.

Podsjećamo, Vlada je prošli tjedan donijela zaključak u vezi s energetskom obnovom obiteljskih kuća i višestambenih zgrada vrijednom ukupno 225 milijuna eura, kojim se nalaže da se prihodi od prodaje emisija stakleničkih plinova upotrijebe za energetsku obnovu tih objekata. Ta inicijativa otvara vrata prema modernizaciji stambenog sektora u Hrvatskoj, potičući građane na aktivno sudjelovanje u poboljšanju energetske učinkovitosti svojih domova i smanjenju ekološkog otiska zemlje. Koliko će ih iskoristiti tu priliku, tek ostaje za vidjeti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar