.webp){kind=icon}
Euro pomaže Europi da zadrži globalnu samoopredjeljenost, izjavila je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde u kolumni koja obilježava nadolazeću 25. godišnjicu te valute.
"Izdavanje druge najvažnije svjetske valute dalo nam je veći suverenitet u turbulentnom svijetu", napisala je Lagarde u zajedničkom članku s Ursulom von der Leyen, Charlesom Michelom, Robertom Metsolom i Paschalom Donohoeom - predsjednicima Europske komisije, Vijeća, Parlamenta odnosno euroskupine.
"Suočavamo se s rastućim geopolitičkim napetostima, ne samo s ilegalnim ratom Rusije protiv Ukrajine, koji zahtijeva hrabre zajedničke odluke", rekli su dužnosnici. "Suočavamo se s sve većom klimatskom krizom koju možemo istinski riješiti samo zajedno: emisije ugljika ne prestaju na granicama. I suočavamo se s dosad neviđenim izazovima našoj konkurentnosti zbog energetskih i industrijskih politika u drugim dijelovima svijeta."
Čitaj više
Euro dosegao najvišu vrijednost u odnosu na dolar od kraja srpnja
Od početka godine europska valuta porasla je za 3,4 posto.
27.12.2023
Nitko se ne usuđuje prognozirati tečaj eura i dolara – čeka nas turbulentna godina
Monetarna politika jedan je od najvažnijih čimbenika za određivanje vrijednosti dolara i eura.
28.12.2023
Europa izgubila 5,7 milijardi dolara zbog 'valutne oluje'
Europske kompanije koje posluju u inozemstvu pretrpjele su najveći udarac u zaradi u gotovo tri godine.
21.11.2023
Snažan pad dolara, tržišta očekuju scenarij 'Zlatokose'
Američka valuta slabi zbog očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope.
30.12.2023
Pokrenut od strane 11 zemalja početkom 1999. godine, euro je ostao elektronička valuta tijekom svoje prve tri godine. Eurozona sada uključuje 20 zemalja, a eurom plaća oko 350 milijuna ljudi.
Bloomberg
"To je europskim građanima pojednostavilo život jer mogu lako usporediti cijene, trgovinu i putovanja", rekli su čelnici. "To nam je dalo stabilnost, štiteći rast i radna mjesta usred niza kriza."
Prvog siječnja će biti četvrt stoljeća eura, što pokazuje postojanost monetarnog aranžmana čija se dezintegracija često predviđala.
Dok je grčka kriza bjesnila 2015., na primjer, bivši predsjednik Feda Alan Greenspan smatrao je da je "samo pitanje vremena kada će svi prepoznati da je rastanak najbolja strategija". Grčka nije otišla, već je regija početkom 2023. dočekala svoju najnoviju članicu Hrvatsku.
Dva druga kandidata za euro nisu imala sreće. Rumunjski pokušaj članstva otežan je unutarnjim svađama, što se očituje najvećom promjenom vlada u EU. A Bugarska, najsiromašnija zemlja u bloku, ove godine je morala odustati od plana da se pridruži 2024. godine.
Dok je uvođenje eura teoretski uvjet za ulazak u Europsku uniju, Češka, Mađarska, Poljska i Švedska nisu zainteresirane. Danska, koja je odustala od pristupanja prije osvita valute, također ne posustaje.
"S obzirom da se nekoliko zemalja trenutačno nalazi u procesu pridruživanja EU, moramo zadržati sposobnost da djelujemo odlučno", napisala je Lagarde i drugi europski lideri. "Proširenje i produbljivanje nisu međusobno isključivi. No, proširenje može zahtijevati promjene u organizaciji EU-a. Ali proširenje može zahtijevati promjene u načinu na koji je EU organizirana."
