Nitko se ne usuđuje prognozirati tečaj eura i dolara – čeka nas turbulentna godina

Tečaj eura i dolara vrlo je delikatno pitanje za praktički sve ekonomije svijeta, zato se o vrijednosti, odnosno stabilnosti tih valuta vodi posebna briga. Posljednjih nekoliko godina smo svjedočili brojnim gospodarskim promjenama i šokovima, od pandemije i raspada opskrbnih lanaca do inflacije protiv koje se središnje banke bore strogom monetarnom politikom.

Upravo je ta monetarna politika bila jedan od najvažnijih čimbenika koji je određivao kretanje vrijednosti dolara i eura posljednjih godina. Odlučniji koraci američkih Saveznih rezervi (Fed) po pitanju dizanja kamatnih stopa rezultirali su snaženjem dolara koji se u jednom trenutku izjednačio s eurom, no kako je Europska središnja banka (ECB) zasukala rukave u borbi s inflacijom, stabilizirala se i zajednička valuta Starog kontinenta.

Igra mačke i miša središnjih banaka i inflacije nastavit će se i dogodine jer, iako se čini da je obuzdano divljanje cijena, prerano opuštanje brzo bi se moglo obiti o glavu središnjim bankarima. O kretanju kamatnih stopa uvelike će ovisiti i tečajevi, no još je bezbroj drugih faktora u igri, upozoravaju naši sugovornici.

Pitali smo ih jesmo li prebrodili valutne šokove ili nas u 2024. godini čeka još izazova, ali nitko se nije htio upustiti u detaljnije prognoze, već jednoglasno poručuju – previše je varijabli u pitanju.

"Tečajevi su postali jako teška kategorija za analizu. S jedne strane imate klasičnu analizu fundamenata koja gleda razliku u kamatnoj stopi i količinu novca. S druge strane imate geopolitičke odnose. Mogu reći da je u prošloj godini trgovanje valutama bilo jako loše, tako da ne mogu ništa pametno reći", kazao je za Bloomberg Adriju ekonomski analitičar Neven Vidaković.

Drugim riječima, uz klasične ekonomske varijable, utjecaj na valute itekako ima i (geo)politika, a na tom polju već godinama nije dosadno. Naprotiv, bijesne ratovi, zaoštravaju se diplomatski odnosi među najvećim svjetskim igračima, karteli vrše pritiske na cijene… Uz sve to, gotovo pola svjetske populacije u 2024. izlazi na izbore, što bi moglo dovesti do dodatne eskalacije, ovisno o rezultatima.

Neven Vidaković kaže da su tečajevi postali teška kategorija za analizu | Bloomberg Adria TV

Stoga nije čudo što i ekonomski stručnjak Mladen Vedriš ističe kako je teško dati bilo kakva realna predviđanja kretanja tečaja. 

"Ja bih rekao da će se situacija s eurom i dolarom mijenjati na tromjesečnoj razini, koji put pod utjecajem dugoročnih, realnih čimbenika, poput konkurentnosti i produktivnosti, ali i pod utjecajem geopolitike. Bilo kakva promjena utječe na cijene energije, nafte pa na cijene rizika, tako da je to izrazito volatilno područje. Enormno je puno eksternih faktora koji imaju utjecaj na kretanje tečaja i on će se mijenjati na praktički mjesečnoj bazi", poručio je Vedriš.

Mladen Vedriš | Lana Slivar Dominić/Hina

Dakle, dugoročne padaju u vodu, treba se prilagoditi situaciji i planirati na kraće rokove.

Oprečne prognoze

Nestrpljiva tržišta kapitala već odavno zazivaju monetarno popuštanje, a računaju da će do sredine iduće godine Fed i ECB popustiti uzde. Središnji bankari su ipak nešto oprezniji i poručuju kako će se voditi podacima.

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja euro vidi kao slabiju kariku u usporedbi s dolarom, a to argumentira generalnim stanjem europske ekonomije.

"Kako je ekonomija europodručja doživjela puno veći udarac od ruske invazije na Ukrajinu u odnosu na SAD, očekivao bih da će euro slabiti u odnosu na dolar. Odnosno, očekujem da će Fed biti zadnja od važnih globalnih središnjih banaka koja će spuštati referentne kamatne stope. Ako sam u pravu, dolar bi trebao jačati u odnosu na euro", rekao nam je Šaravanja.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja | Daniel Kasap/Hina

I on upozorava kako treba imati na umu da puno više faktora od samih ekonomskih kretanja utječe na bilateralne tečajeve valuta, od hedging strategija japanskih mirovinskih i investicijskih fondova do raznih investicijskih strategija ostalih globalnih menadžera mirovinske i ostale financijske imovine.

"Upravo zbog te činjenice ne prognoziramo tečaj eura i dolara", zaključuje.

Za razliku od Šaravanje, voditelj obvezničkog poslovanja u InterCapitalu Ivan Dražetić ima drugačiju prognozu. Na pitanje tko će prvi početi rezati kamatne stope, ECB ili Fed, kaže da je gotovo siguran da će to biti Fed. "Tečaj euro–dolar je veoma bitan i ako bi ECB išao u rezanje kamatnih stopa prije Feda, euro bi kolabirao, a to bi pojačalo inflacijska očekivanja u eurozoni."

Napomenuo je i kako ne vjeruje da će se rezanje kamatnih stopa u Americi dogoditi prije kraja drugog kvartala sljedeće godine, a kada je u pitanju broj rezanja koji vidi u idućoj godini, Dražetić kaže da bi se kladio na tri u SAD-u. Smatra da će Europa kaskati jer ECB razmišlja u potpuno drugačijem smjeru.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar