.webp){kind=icon}
Za svjetsko gospodarstvo, 2023. bila je još jedna turbulentna godina obilježena visokom inflacijom koju su središnje banke diljem svijeta uspjele značajno sniziti agresivnom monetarnom politikom. Dvije najveće središnje banke – Fed i ECB, prema svemu sudeći završile su s podizanjem kamatnih stopa, čije bismo spuštanje, prema procjenama pojedinih analitičara, mogli vidjeti najranije polovinom iduće godine.
Rast cijene zaduživanja odrazio se i na globalno gospodarstvo: Sjedinjene Američke Države izbjegle su recesiju, ali dio eurozone (Njemačka) ipak nije. Hrvatska bi, prema procjenama Hrvatske narodne banke, ove godine trebala zabilježiti rast BDP-a od 2,6 posto. Zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji gospodarski rast bi 2024. trebao ubrzati na tri posto. Godina na izmaku ostat će upamćena i kao godina uvođenja eura u Hrvatskoj, čime je izbjegnut ozbiljniji rast troškova zaduživanja. Crtu pod godinu iza nas na gospodarskom planu i na tržištima kapitala podvukli smo s Petrom Palić, markoekonomisticom, i Ivanom Dražetićem, voditeljem obvezničkog poslovanja u InterCapitalu.
"U Hrvatskoj nema traga recesiji. U trećem kvartalu zabilježili smo stopu realnog rasta BDP-a od 2,7 posto, što upućuje na solidan rast ako se uspoređujemo s ostatkom zemalja europodručja. Ono što je imalo veliki doprinos na takav rast je osobna potrošnja. S druge strane, turistička potražnja, koja je itekako doprinijela rastu BDP-a. Tu je zatim i povlačenje sredstava iz EU-ovih fondova ulaskom u europodručje. Ono gdje malo kaskamo je robni izvoz", kaže Palić i dodaje da je Hrvatska uvođenjem eura izbjegla valutni trošak i premiju rizika, što je rezultiralo time da budemo među zemljama s najnižim kamatnim stopama i da bi inflacija bila veća da nismo ušli u eurozonu.
Čitaj više
Na skupštini Varteksa odbijen prijedlog o povlačenju dionica s burze
Nije pripremljen elaborat o fer vrijednosti dionice.
18.12.2023
ZSE: Podravka, HPB i Span najbolje dionice u 2023.
Ivana Gažić: Hrvatska je regionalni lider u financijskoj industriji.
15.12.2023
Izborna godina utjecat će na burze i otvoriti prilike za zaradu
Kraj godine je pred vratima, a svi ulagači se vjerojatno pitaju što nosi nova 2024.
17.12.2023
Prošla godina je bila dobra za domaće tvrtke, posebno za jednog umirovljenika
Naši gospodarstvenici lani su ostvarili dobit razdoblja u iznosu od 75 milijardi kuna
08.12.2023
Na pitanje tko će prvi početi rezati kamatne stope, Dražetić kaže da je gotovo siguran da će to biti Fed. "Tečaj euro–dolar je veoma bitan, i ako bi ECB išao u rezanje kamatnih stopa prije Feda, euro bi kolabirao, a to bi pojačalo inflacijska očekivanja u eurozoni." Dodaje i da ne vjeruje da će se rezanje kamatnih stopa u Americi dogoditi prije kraja drugog kvartala sljedeće godine, a kada je u pitanju broj rezanja koji vidi u idućoj godini, Dražetić kaže da bi se kladio na tri u SAD-u. Smatra da će Europa kaskati jer ECB razmišlja u potpuno drugačijem smjeru.
Palić kaže da se broj uvezene radne snage više od četverostruko povećao i da je regionalni bazen iscrpljen te da "rupe na tržištu rada sve više zadovoljavamo s radnicima iz trećih zemalja". Kaže i da se broj izdanih dozvola za rad i boravak iz mjeseca u mjesec kontinuirano povećava. "Što se tiče same situacije na tržištu rada, s obzirom na činjenicu da mi i dalje imamo odljev mozgova, odnosno odlazak radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske, s druge strane, kao što sam rekla, starenje stanovništva, vjerujem da će itekako potreba za radnicima i dalje postojati. Po nekim projekcijama, možemo očekivati čak do 200 tisuća dozvola do kraja godine."
Našu sugovornicu pitamo bi li Hrvatska trebala slijediti primjer brojnih zemalja eurozone i uvesti porez na nekretnine?
"Činjenica jest da je mnogo stanova neiskorišteno, to ljudi koriste kao oblik imovine gdje ulažu svoj novac. Svakako bi trebalo na takvu vrstu ponašanja uvesti prestižni porez na višak nekretninskog bogatstva, a u konačnici bi ga trebalo dizajnirati da potiče dugoročni najam neiskorištenih nekretnina. Vrlo je bitno da Hrvatska ima svoju adekvatnu stambenu politiku, jer je sve više onih koji se iseljavaju zbog toga jer si ne mogu priuštiti svoju prvu nekretninu. Gledajući sve te faktore, potrebna je takva vrsta poreza", objašnjava Palić.
Dražetić kaže da bi se uvođenjem poreza na nekretnine moglo stimulirati tržište kapitala, ali da to nije nužan uvjet. "Problem s nekretninama je da su relativno nelikvidne u usporedbi s financijskim instrumentima koje ima razvijeno financijsko tržište. Nekretninu je puno teže prodati i postoje jako velike varijacije između priželjkivanih cijena sudionika. Meni se iskreno čini da je vrijeme za financijsko tržište u Hrvatskoj pred nama. Meni se čini da za prelijevanje imovine iz nekretnina u financijsku imovinu nije potreban porez na nekretnine, već će se to dogoditi samo po sebi u idućem desetljeću", zaključuje.
--- Cijeli intervju pogledajte u videu.
