Za svjetske bogataše koji žele sakriti novac dugo je vremena bilo od pomoći imati švicarsku tvrtku na svojoj strani. Samo ime s pločicom, poštanski sandučić i niti jednog zaposlenika.
No kao što se dogodilo s bankarskom tajnom prije desetljeća, švicarska industrija fiktivnih tvrtki suočava se s ključnom prijetnjom. U borbi protiv pranja novca tamošnja vlada radi na zakonu koji bi natjerao tvrtke da objave imena stvarnih vlasnika te odvjetnike da govore o sumnjivim transakcijama.
Te promjene djelomično predstavljaju odgovor Švicarske na međunarodne kritičare, uključujući vladu SAD-a i Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koji godinama ističu da je Švicarska u raskoraku s globalnim nastojanjem da se obuzda izbjegavanje poreza i tijek prljavog novca. Unatoč tradiciji diskrecije i tajnosti, sada raste potpora za dalekosežne promjene.
Čitaj više
Credit Suisse optužen za ometanje lova na račune povezane s nacistima
Odbor američkih senatora optužio je Credit Suisse Group za ometanje istrage o servisiranju nacističkih klijenata i njihovih računa.
19.04.2023
Francuzi istražuju pet velikih banaka zbog porezne prijevare i pranja novca
Iz banke Société Générale potvrdili su da se njihovo sjedište u Francuskoj pretražuje u sklopu istrage.
28.03.2023
Nije vrijeme za odustajanje od praćenja tokova novca
Europski sud pravde presudio je da je direktiva "neproporcionalno miješanje" u prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka.
13.12.2022
Kineske vlasti uhitile 63 osobe zbog pranja 1,7 milijardi dolara
Sve je otkriveno nakon upozorenja na izrazito visok protok kapitala na računu korporacije Shi Mouyuana.
13.12.2022
"Banke imaju obvezu dopustiti dubinsko snimanje, pa zašto onda ne bi i odvjetnici? Neki odvjetnici, ne svi, zlorabe tu povlasticu i zakon ih sada cilja", kaže profesorica prava na Sveučilištu u Ženevi Katia Villard.
Prema zadnjim podacima iz 2021. godine, u Švicarskoj je oko 33 tisuće fiktivnih tvrtki. Ženeva je u tome vodeća s po jednom takvom tvrtkom na svakih 37 stanovnika kantona kojih je oko pola milijuna.
Vlada zakonom cilja odvjetnike koji pomažu u osnivanju tvrtki i kupnji nekretnina klijentima koji su posebno rizični u pogledu nezakonitih aktivnosti. Novi bi zakon, ako se usvoji, od odvjetnika trebao zahtijevati prijavu svake sumnjive financijske transakcije švicarskom uredu za borbu protiv pranja novca. Oni koji to ne učine riskiraju kaznu od čak 500 tisuća franaka.
Odvjetnici pak kane uzvratiti udarac. Tvrde da je nacrt zakona nejasan i pretjeran. Navode da je glavna rupa u tome što ostaje nedefinirano u kojoj je točno točci odvjetnik pokriven obvezom povjerljivosti u odnosu na klijenta.
Miguel Oural, partner u tvrtki Lenz & Staehelin i predsjednik Ženevske odvjetničke komore, kaže da zakon, umjesto da cilja sumnjive odvjetnike, obuhvaća i regularne poslove s nekretninama te spajanjima i akvizicijama.
Kantoni u kojima su smještene gotovo sve švicarske fiktivne tvrtke
Dodaje da će odvjetnici koji se bave nekretninama i korporativnim sektorom, zbog opsežnog zahvata zakona, sada imati nepodnošljivo veliku količinu vrlo kompliciranog i vremenski zahtjevnog posla kako bi ispunili sve zahtjeve.
Švicarska odvjetnička udruga nije htjela dati komentar rekavši da će o svom stajalištu objaviti poseban dokument.
Po ocjeni Shahrama Dinija, odvjetnika koji je predsjednik tijela koje se bavi nadzorom rada ženevskih odvjetnika, vlada je podcijenila teškoće u primjeni zakona jer to tijelo ima manje od 10 zaposlenika koji trebaju nadzirati rad oko 2700 odvjetnika.
"Kanton nam treba dati resurse. Ili je kontrola na nama i kanton nam treba dati novac ili kanton odbija to činiti te onda stvar ostaje na federalnoj inspekciji. To je izbor između lošeg i goreg", smatra Dini.
U izvješću iz listopada OECD navodi da je Švicarska ostvarila napredak u borbi protiv pranja novca, no još uvijek samo djelomično ispunjava obveze kad je riječ o dubinskom snimanju rada odvjetnika.
Nadležni parlamentarni odbor također nije zadovoljan nacrtom zakona. Prošlog je mjeseca priopćio da opseg obveza nema jasnoću i otvara pitanja vezana za odredbe kaznenog zakona o profesionalnoj tajni.
Kada je vlada 2021. prvi put pokušala osnažiti regulativu primjedbe mnogih odvjetnika su potopile reformu u švicarskom parlamentu. Sada je vlada pokušala uzeti u obzir njihove primjedbe i suzila doseg zakona na rizičnije aktivnosti, uključujući legalno savjetovanje za utemeljenje tvrtke ili kupnju nekretnine.
Hoće li to biti dovoljno da reforma prođe, vidjet će se tijekom rasprave u parlamentu iduće godine.
Prije petnaest godina, švicarski su se bankari žalili da će ih nova regulativa učiniti manje konkurentnim. Odvjetnici će se također morati naviknuti da će svojim klijentima morati postavljati više pitanja, ističe Villard.
"Banke su govorile da će izgubiti klijente, ali sad su se na nove uvjete navikle", dodaje.
.webp){kind=icon}
