Od 1. siječnja 2025. godine stupaju na snagu značajne izmjene Pravilnika o porezu na dobit, koje donose nova pravila i proširene obveze u području dokumentiranja transfernih cijena. Uz standardne metode koje su već dugo u primjeni, porezni obveznici sada mogu koristiti i dodatne metode za utvrđivanje tržišnosti transfernih cijena.
Također, funkcionalna analiza dobiva na većem značaju, a novi zahtjevi nalažu preciznije definiranje transakcija između povezanih društava. Osim toga, Pravilnik izrijekom propisuje primjenu Smjernica OECD-a kao referentnog okvira za tumačenje pravila o transfernim cijenama u Hrvatskoj. Ove izmjene imaju za cilj daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s međunarodnim standardima, povećanje transparentnosti te smanjenje mogućih poreznih nesuglasica između poduzetnika i Porezne uprave.
Uvođenje dodatnih metoda za određivanje transfernih cijena
Pravilnik zadržava pet propisanih metoda analize transfernih cijena iz Zakona o porezu na dobit: metodu usporedivih nekontroliranih cijena, metodu trgovačkih cijena, metodu dodavanja bruto dobiti na troškove, metodu podjele dobiti i metodu neto dobitka. Hijerarhija primjene ovih metoda ostaje nepromijenjena, no porezni obveznici sada mogu koristiti i druge metode ako standardne metode nisu prikladne za određenu transakciju.
U takvim slučajevima potrebno je obrazložiti zašto standardne metode nisu primjenjive te osigurati da primijenjena metoda poštuje načelo nepristrane transakcije. Ovo omogućava veću fleksibilnost u određivanju cijena, ali istovremeno zahtijeva dodatnu argumentaciju i dokumentaciju kako bi se osiguralo da cijene između povezanih osoba odgovaraju tržišnim uvjetima.
Detaljno definiranje stvarnih transakcija
Nova pravila nalažu preciznije definiranje svih aspekata transakcija među povezanim društvima, uzimajući u obzir poslovne i financijske odnose među povezanim osobama, izvršene funkcije, preuzete rizike, korištenu imovinu te širi ekonomski i tržišni kontekst u kojem se transakcije odvijaju. Ova odredba dodatno naglašava važnost funkcionalne analize i analize okolnosti transakcije. Time će se u poreznim nadzorima naglasak staviti na suštinu transakcije i njezinu tržišnu opravdanost, umjesto samo na formalne ugovorne odnose između povezanih društava.
Proširenje zahtjeva za dokumentiranje transfernih cijena
Jedna od ključnih novosti odnosi se na proširenje dokumentacijskih obveza. Porezni obveznici sada moraju dostaviti opsežne informacije na razini multinacionalne grupe društava i na razini tuzemnog društva. Na razini multinacionalne grupe zahtijevaju se podaci o vlasničkoj i organizacijskoj strukturi, opisi poslovanja i lanca nabave, uključujući pet glavnih proizvoda i usluga te one koji čine više od pet posto ukupnih prihoda, informacije o ugovorima o uslugama, kratka funkcionalna analiza, podaci o poslovnim restrukturiranjima, preuzimanjima i prodajama, nematerijalnoj imovini i financijskim aktivnostima te konsolidirani financijski izvještaji.
Na razini tuzemnog društva potrebno je dostaviti detaljan opis poslovanja, upravljačke strategije i poslovne strategije, opis materijalno značajnih transakcija s povezanim društvima (pri čemu nije definiran prag materijalnosti), ugovore između povezanih osoba, analizu usporedivosti i funkcionalnu analizu za ključne transakcije, odabir i primjenu metoda transfernih cijena, uključujući eventualna usklađenja usporedivosti, te godišnje financijske izvještaje. Ove izmjene jasno sugeriraju da hrvatska Porezna uprava uvodi zahtjev za dostavom dijelova Master File izvještaja u lokalnu dokumentaciju o transfernim cijenama, čime se značajno povećava razina transparentnosti i obveza za poduzetnike.
Usklađivanje sa Smjernicama OECD-a
Iako je Porezna uprava i ranije uzimala u obzir Smjernice OECD-a prilikom procjene transfernih cijena, sada se njihov status formalizira. Pravilnikom je izričito propisano da će se Smjernice OECD-a koristiti kao referentni dokument za tumačenje pravila o transfernim cijenama u Hrvatskoj. Ova obveza ima dalekosežan utjecaj na tumačenje propisa jer osigurava usklađenost s međunarodnim standardima, smanjenje regulatorne neizvjesnosti, povećanje transparentnosti u poslovanju te bolju suradnju između poreznih uprava i multinacionalnih kompanija. Kao rezultat, očekuje se da će primjena novih pravila pridonijeti smanjenju mogućih neslaganja između poduzetnika i poreznih tijela te osigurati predvidivost i pravnu sigurnost u poslovanju.
Izmjene Pravilnika o porezu na dobit (NN 16/2025) donose sveobuhvatnije zahtjeve za dokumentiranje transfernih cijena i dodatno usklađuju hrvatske propise s međunarodnim standardima. Povećana važnost funkcionalne analize, mogućnost primjene dodatnih metoda određivanja cijena te detaljno definiranje transakcija povećavaju regulatorne obveze, ali i pridonose većoj transparentnosti i pravnoj sigurnosti. Ove promjene mogu se usporediti s preciznim sastavljanjem financijske slagalice, gdje svaki element mora odgovarati kako bi cijela slika bila ispravna i u skladu s tržišnim uvjetima. Pravilnikom se postavljaju jasna pravila igre, osiguravajući da transferne cijene odražavaju stvarnu ekonomsku vrijednost transakcija, što je ključ za dugoročnu stabilnost i usklađenost poslovanja.
-- Autor teksta je Matija Vukušić, viši menadžer, Odjel poreznih i regulatornih usluga PwC-a Hrvatska.
-- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autorima i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
