.webp){kind=icon}
Ministri financija Europske unije (EU) sastaju se u petak i subotu kod Stockholma kako bi razgovarali, a vjerojatno i sukobili stajališta oko prijedloga za reformu proračunskih pravila budući da se Njemačka opire pritisku zaduženih članica koje žele da se dogovor postigne već ove godine.
Europska komisija (EK) je iznijela prijedlog reforme Pakta o rastu i stabilnosti, no njemački ministar financija Christian Lindner smatra da su predložena pravila za smanjivanje duga nedovoljno stroga.
Na sastanku će biti razgovora i o snaženju bankovne unije u kontekstu prijedloga za lakše prevladavanje situacije ako manje i srednje banke upadnu u probleme.
Čitaj više
Lane: Kako stvari stoje, novo podizanje kamata ECB-a sve je izglednije
Ekonomski pokazatelji indiciraju da bi ECB trebao ponovno povećati kamatne stope na sljedećem sastanku, 4. svibnja.
25.04.2023
ECB kamatne stope na depozite podiže na vrhunac od 3,75 posto
ECB planira još tri povećanja kamatnih stopa za po četvrtinu boda u svibnju, lipnju i srpnju, kažu ekonomisti koje je anketirao Bloomberg.
17.04.2023
Nagel poručuje da ECB treba nastaviti dizati kamate
Šef Bundesbanke pozvao je radnike da imaju na umu ekonomsku situaciju kada pregovaraju o plaćama.
13.04.2023
Vujčić o nadzoru banaka: Problemi nam ne mogu promaknuti
U svibnju je izvjesno još jedno podizanje kamatne stope na sastanku ECB-a.
05.04.2023
Uz ministre financija, na skupu će sudjelovati i guverneri središnjih banaka zemalja članica EU-a.
Pokušaj da se pomire razlike između zemalja oko novih fiskalnih pravila pokazao se vrlo izazovnim za EK jer Lindner, s jedne strane, traži poboljšanja koja bi jamčila da će države moći prevladati visoke deficite, dok neke od zemalja smatraju da bi dodatna jamstva naštetila namjeri da se izbjegnu jednoobrazna pravila koja ne uzimaju u obzir specifične situacije pojedinih članica.
Šest članica eurozone je krajem 2022. imalo javni dug veći od 100 posto BDP-a
Također, nedavni problemi u bankama u SAD-u i kod Credit Suissea nagnali su EU da traži bolja rješenja za takve situacije budući da su u praksi neke zemlje članice zaobilazile mehanizme osmišljene nakon financijske krize 2008. godine kako bi novcem poreznih obveznika mogle zaštititi depozite.
Ideja je EK-a da se stvore nacionalni fondovi za zaštitu depozita kojima bi pridonosile banke. To je zapravo test spremnosti za podjelu rizika, a također se otvara pitanje hoće li čvršća jamstva samo biti razlog za više moralnog hazarda.
Ministri financija će razgovarati i o potpori Ukrajini kako bi se pomogla obnova u toj zemlji u duljem roku. Ove je godine financijska pomoć EU-a toj zemlji dogovorena na 18 milijardi eura.
Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde će također biti na skupu, no neće moći govoriti o monetarnim pitanjima zbog skorašnjeg sastanka Vijeća ECB-a zakazanog za 4. svibnja.
No moći će govoriti o ocjeni gospodarskog rasta u prvom kvartalu, o čemu će podaci biti objavljeni u petak. Vjerojatno je da će se pokazati da su eurozona i njezina najveća gospodarstva uspjele izbjeći recesiju koja je nakon ruske invazije na Ukrajinu izgledala neizbježna.
Eurozona se vjerojatno vratila rastu u prvom tromjesečju ove godine
Rasprava o fiskalnim pravilima važna je i za ECB jer novodogovoreni instrument ECB-u dopušta otkup obveznica zemalja koje se suočavaju s neopravdano visokim troškovima financiranja. No da bi se zemlja za to mogla kvalificirati, mora zadovoljavati fiskalni okvir EU-a.
