.webp){kind=icon}
U zadnjem tromjesečju prošle godine sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) je ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni kvartal i u eurozoni i u cijeloj Europskoj uniji (EU), objavio je u petak Eurostat.
U usporedbi s istim tromjesečjem 2022. godine BDP je rastao 0,1 posto u eurozoni i 0,2 posto u EU-u.
Za cijelu 2023. BDP je i u eurozoni i u EU-u rastao 0,4 posto. U 2022. godini taj je rast u oba područja iznosio 3,4 posto.
Hrvatska je u zadnjem tromjesečju prošle godine imala drugi najveći kvartalni rast u EU-u stopom od 1,3 posto iza Danske od dva posto te ispred Slovenije s brojkom od 1,1 posto.
Kvartalne stope rasta u zadnjem tromjesečju prošle godine
Najveći pad BDP-a su imale Irska (3,4 posto) te Estonija i Finska (po 0,7 posto).
Na godišnjoj razini u zadnjem kvartalu najveći su rast ostvarile Hrvatska i Malta s po 4,3 posto nakon čega slijedi Danska s 3,1 posto. U padu BDP-a predvodnice su bile Irska s 9,1 posto i Estonija s 2,5 posto.
No, dobre brojke za Hrvatsku, kako je istaknuo analitičar Bloomberg Adrije Ivan Odrčić, nisu održive na dulji rok jer se ne temelje na proizvodnji i izvozu, pa brojke iz četvrtog kvartala ne treba glorificirati.
"Sva kretanja impliciraju da relativno visok ekonomski rast zabilježen na kraju 2023. počiva na šupljikavim temeljima, odnosno da je previše orijentiran na rast osobne potrošnje, pri čemu će vrlo snažan rast plaća državnih i javnih službenika ove godine taj problem još i više potencirati – a da ne govorimo i o mogućem utjecaju na održavanje relativno visokih inflacijskih stopa – dok su industrijska proizvodnja i s njome povezan robni izvoz u teškoj situaciji", poručio je Odrčić
U četvrtom kvartalu osobna potrošnja je imala pozitivan doprinos BDP-u u EU-u, a zanemariv u eurozoni. Kod državne potrošnje i bruto investicija u fiksni kapital doprinos je blago pozitivan u oba slučaja, a kod zaliha je negativan, jednako kao i kod trgovinske bilance.
