.webp){kind=icon}
Bankarska kriza u SAD-u i Švicarskoj pod kojom su se u 11 dana urušile četiri banke nije razlog za pojačani nadzor banaka koje posluju u Hrvatskoj, odnosno u eurozoni, a nema ni sistemskog rizika ili straha od prelijevanja te krize. Tako u ekskluzivnom razgovoru za Bloomberg Adriju tvrdi guverner Hrvatske narodne banke (HNB) i član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Boris Vujčić.
Vujčić objašnjava da je nadzor banaka u Hrvatskoj i eurozoni kontinuirani posao koji se obavlja redovito. Dodaje da su te banke po strukturi bilance drugačije od problematičnih banaka kojima je "presudila" kulminacija višegodišnjih čimbenika (Credit Suisse), odnosno previsoka izloženost vrijednosnim papirima (Silicon Valley Bank). Pritom posebno navodi američki SVB koji je 54 posto ukupne aktive držao u državnim obveznicama čija vrijednost pada kad kamate rastu. Usporedbe radi, guverner tumači kako među bankama zemalja eurozone izloženost vrijednosnim papirima u prosjeku iznosi 10 do 15 posto. Uz manju izloženost, Vujčić kaže i da eventualni problemi s njihovim bilancama nikako ne mogu promaknuti i zbog redovnog nadzora. Osim toga, podsjeća da su banke u Hrvatskoj visoko kapitalizirane i likvidne.
Vujčić napominje da je, gledano iz današnje perspektive i temeljem dosadašnjih podataka, još jedno podizanje kamatnih stopa u eurozoni izvjesno već u svibnju, kada je zakazan sljedeći sastanak Upravnog vijeća ECB-a o monetarnoj politici. Ukupna godišnja inflacija u eurozoni u ožujku pala je na 6,9 posto s 8,5 posto u veljači, ali temeljna inflacija i dalje raste.
"Dok god su pritisci iz temeljne inflacije prisutni, kamate će rasti", objašnjava guverner HNB-a.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
