Europska središnja banka (ECB) će na sastanku u četvrtak donijeti novu odluku o dizanju kamatne stope, no analitičari ovoga puta očekuju kako će to biti za 50 baznih bodova, a ne kao dosad za 75 baznih bodova.
To bi depozitnu kamatnu stopu diglo na dva posto, što se uglavnom smatra kao razina na kojoj se niti stimulira niti sputava ekonomija eurozone.
Usporavanje dizanja referentne kamatne stope bi vjerojatno značilo približavanje vrhuncu razine kamatnih stopa u dosad najagresivnijem razdoblju stezanja monetarne politike od nastanka ECB-a. Rast cijena je blago ublažen u studenome, i to prvi put u posljednjih godinu i pol, no još je uvijek na visokih 10 posto.
Vidi se kako i druge središnje banke polako usporavaju ritam dizanja kamatnih stopa, pa je tako američki Fed u srijedu kamatnu stopu dignuo za 50 baznih bodova umjesto dosadašnjih 75, a slično se očekuje i od Bank of Englanda u četvrtak.
ECB će objavu o novom potezu imati u 14:15.
Rast kamatne stope ECB-a mogao bi doći do 2,5 posto
Rast kamatne stope od pola postotnog boda značio bi da je depozitna kamatna stopa 250 baznih bodova viša no u srpnju, a glavni ekonomist ECB-a Philip Lane smatra da je sada trenutak za nešto umjereniji pristup kako se ne bi zagušila potražnja te kako bi se gospodarstvo prilagodilo novim monetarnim okolnostima.
Analitičari smatraju kako bi ECB kamatnu stopu iduće godine mogao dići do 2,5 posto, dok na tržištu ima mišljenja kako bi vrhunac mogao biti i na 2,9 posto.
Inflacija u eurozoni mogla bi biti blizu vrhuncu
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde će danas najaviti i glavna načela programa smanjivanja obvezničkog portfelja vrijednog pet bilijuna eura koji je ECB akumulirao kroz dugogodišnji program otkupa obveznica.
Od 1. siječnja 2023. Hrvatska postaje članica eurozone, pa će se monetarna politika ECB-a izravno odnositi i na Hrvatsku, a u Vijeću ECB-a jedan od donositelja odluka bit će i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
.webp){kind=icon}
