Monetarno discipliniranje daje plodove, gospodarstvo EU-a naglo usporava

Pooštravanje monetarne politike počelo je uzimati danak na ekonomiji Europske unije (EU), barem ako je suditi po podacima Eurostata koji pokazuju kako je gospodarska aktivnost u trećem kvartalu naglo usporila, a polako posustaje i zapošljavanje.

Tako je sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) EU-a i eurozone u trećem tromjesečju porastao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal kada je zabilježio rast od 0,7 posto u EU-u, odnosno od 0,8 posto u eurozoni.

Usporavanje je vidljivo i na godišnjoj razini. U trećem kvartalu je rast gospodarstva EU-a bio za 2,4 posto (2,1 posto u eurozoni) veći nego u istom razdoblju 2021., što je znatno sporije od plusa od 4,3 posto na oba područja.

Gledano po zemljama, najviše su rasli Cipar i Rumunjska, za 1,3 posto, slijede Poljska i Švedska s rastom od 0,9, odnosno 0,7 posto, dok je Njemačka u plusu mršavih 0,3 posto.

Gospodarska aktivnost najviše je usporila u Latviji i Sloveniji, za 1,7, odnosno 1,4 posto, a zatim u Češkoj i Mađarskoj, za po 0,4 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Hrvatsku, kao ni za Estoniju, Grčku, Španjolsku, Luksemburg i Maltu.

Malaksa i tržište rada

Rast broja zaposlenih u EU-u i eurozoni prati slabiji tempo gospodarskog rasta, uz samo 0,2 posto više zaposlenih u odnosu na drugi kvartal.

U odnosu na isto razdoblje lani, broj zaposlenih u trećem tromjesečju 2022. porastao je za 1,5 posto u EU-u i za 1,7 posto u eurozoni.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar