.webp){kind=icon}
Talijanski izbori održani tijekom vikenda donose ozbiljnu ideološku promjenu politike prekojadranskih susjeda nakon što je pobjedu odnijela desna koalicija koja bi trebala formirati novu vlast na čijem će čelu biti prva talijanska premijerka Giorgia Meloni. Novu izvršnu vlast dočekuje nezavidna situacija u talijanskom društvu i ekonomiji. Iako je dosadašnji premijer Mario Draghi donekle uspio stabilizirati stanje, brojni su izazovi koji stoje pred Meloni i način na koji će ona i njeni koalicijski partneri odgovoriti na njih diktirat će i ritam gospodarstvu.
Stanje u talijanskoj ekonomiji nije bez utjecaja i na hrvatsko gospodarstvo. Naprotiv, Italija je jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatske i ovdje donosimo kratki presjek najvažnijih ekonomskih veza između dviju država.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako nam je Italija u prvih šest mjeseci ove godine bila najvažniji izvozni partner. Od ukupne vrijednosti robnog izvoza u visini 11,5 milijardi eura, u Italiju je otišlo 1,45 milijardi, odnosno desetak posto. Vrijednost izvoza robe preko Jadrana tako je bila veća i od izvoza u Njemačku, Sloveniju ili Bosnu i Hercegovinu.
Slična je i situacija s uvozom. U prvih šest mjeseci ove godine ukupna vrijednost robnog uvoza u Hrvatsku dosegnula je 19,7 milijardi eura, od čega na Italiju otpada gotovo 14 posto, odnosno 2,7 milijardi eura. Tako se Italija opet našla na samom vrhu uvoznih partnera ispred Njemačke (2,5 milijardi eura) i Slovenije (2,2 milijarde eura).
Statistika Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuje i uslužnu komponentu hrvatsko-talijanskih ekonomskih odnosa. U četiri godine do 2019. prihodi ostvareni od usluga u odnosima s Italijom redovno su godišnje premašivali milijardu eura.
Posljednje dvije godine bili su nešto niži – 519 milijuna eura u 2020. i 865 milijuna u 2021. godini, što je i očekivano s obzirom na pandemiju i njene posljedice po ekonomiju. Talijani su tako godišnje zaslužni za više od pet posto prihoda koje u uslužnom sektoru ostvarujemo s inozemstvom.
Najveći dio toga proizlazi iz dolazaka talijanskih turista na hrvatsku obalu. Tako smo do kraja kolovoza, prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), ugostili 802 tisuće talijanskih turista koji su ostvarili 3,7 milijuna noćenja. Unatoč tome što su brojke za čak četvrtinu manje nego 2019. godine, Italija je i dalje među pet najvažnijih emitivnih tržišta po broju dolazaka i na šestom mjestu po broju ostvarenih noćenja.
Uz sve to, u obzir treba uzeti i činjenicu što talijanski poduzetnici, prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, u vlasništvu imaju 675 hrvatskih tvrtki koje upošljavaju 15,5 tisuća radnika.
Promjena izvršne vlasti sama po sebi ne bi trebala utjecati na hrvatsko-talijanske ekonomske odnose, usprkos ideološkom zaokretu. Na kraju krajeva, česte promjene vlasti u Italiji – u posljednjih deset godina izmijenila su se šestorica premijera – nisu niti dosad značajnije utjecala na gospodarske odnose između Hrvatske i Italije.
U Europi se ovih dana najviše pitaju kako će se nova vlast izboriti s problemima koji joj predstoje. Prije svega je riječ o visom udjelu javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP). Italija se tradicionalno nalazi među državama koje imaju visoki udio javnog duga u BDP-u, poput Grčke ili Japana, a on trenutno iznosi oko 150 posto BDP-a. Draghi se opirao povećanju zaduživanja, ali postoje naznake da je Meloni spremna povisiti talijanski dug.
Za veličinom četvrto europsko gospodarstvo sada predviđaju rast od samo 0,4 posto iduće godine, dok je u travnju ta prognoza iznosila 2,4 posto. Nova vlast nema puno vremena za prijedlog novog proračuna koji se i Bruxellesu mora dostaviti do kraja godine. Iako nova vlast ne bi trebala donijeti izravne promjene u talijansko-hrvatskim ekonomskim odnosima, ako tako važnom ekonomskom partneru krene nagore, to nije dobra vijest ni za poduzetnike na ovoj strani Jadrana.
