Turska središnja banka priprema prošireni skup alata za obranu lire od volatilnosti povezane s ratom s Iranom, što uključuje i potencijalno posezanje za svojim golemim zlatnim rezervama, tvrde osobe upoznate s temom.
Banka je vodila rasprave o provođenju transakcija zamjene zlata za stranu valutu na londonskom tržištu, rekle su osobe koje su tražile da ostanu neimenovane jer su vijećanja povjerljiva.
Središnja banka odbila je dati komentar.
Čitaj više
Divlja kolebanja cijene – gubi li zlato ulogu stabilnog dijela portfelja?
Cijena zlata je u samo jednom danu oscilirala za nepunih deset posto. Provjerili smo koji su razlozi volatilnosti na tržištu zlata.
prije 6 sati
SAD upozorava: stroga pravila EU-a prijete energetskom krizom
SAD pojačava kritike prema pravilima EU o smanjenju emisija metana, upozoravajući da Europa u uvjetima globalnog manjka energije ne može biti prestroga. Američki veleposlanik Andrew Puzder upozorava da bi bez ublažavanja regulacije mogla nastati ozbiljna energetska kriza.
prije 21 sat
ECB drži kamatne stope stabilnima dok dužnosnici procjenjuju cijenu rata s Iranom
Europska središnja banka (ECB) ostavila je kamatne stope nepromijenjenima šesti sastanak zaredom, nastojeći dobiti jasniju sliku o tome koliko će se rat s Iranom pokazati štetnim za inflaciju i gospodarstvo.
19.03.2026
Energetski šok zbog rata u Iranu postaje surova stvarnost za Europu
Sukob u Iranu sada se pretvara u energetski šok koji podsjeća na rat u Ukrajini 2022. godine čije je posljedice nemoguće izbjeći.
prije 2 sata
Turska je bila jedan od najagresivnijih kupaca zlata na svijetu u proteklom desetljeću jer je vodstvo zemlje nastojalo smanjiti izloženost imovini denominiranoj u američkim dolarima. Monetarne vlasti imale su zlatne rezerve u vrijednosti od oko 135 milijardi dolara početkom ožujka, prema podacima koje je prikupio Bloomberg.
Procjenjuje se da Turska drži oko 30 milijardi dolara tih rezervi u Bank of England, koje bi turska središnja banka "mogla odlučiti koristiti za potrebe deviznih intervencija bez logističkih ograničenja", navodi se u izvješću ekonomista JPMorgan Chase & Co. Fatiha Akcelika u utorak.
Turska je posebno osjetljiva na inflacijske šokove i zabrinutost oko platne bilance ako se rat s Iranom produži jer mora uvoziti gotovo svu svoju naftu i plin. Dužnosnici se već bore s obuzdavanjem stope inflacije koja je u veljači iznosila 31,5 posto, što je jedna od najviših stopa u svijetu.
Strategija dezinflacije središnje banke prvenstveno se oslanjala na održavanje takozvane "realne" aprecijacije lire – što znači da se valuti ne dopušta deprecijacija stopom bržom od mjesečne inflacije. Snažno povlačenje rezervi i rastući troškovi uvoza u tjednima nakon početka rata učinili su politiku stabilne lire znatno skupljom za održavanje.
Odgovor na krizu
Turski kreatori politika do sada su na krizu na Bliskom istoku - koja je dovela do skoka cijena nafte s oko 70 na iznad 100 dolara po barelu - odgovorili zaoštravanjem likvidnosti, čineći financiranje u lirama skupljim te interveniranjem državnih zajmodavaca na deviznom tržištu.
Središnja banka je u međuvremenu rasprodavala svoje udjele u obveznicama drugih zemalja u stranoj valuti, uključujući američke državne obveznice, pri čemu su kreatori politika u prethodnim tjednima prodali takav dug u vrijednosti od oko 16 milijardi dolara, procijenile su osobe upoznate s transakcijama. Krajem siječnja Turska je držala manje od 17 milijardi dolara u američkim državnim obveznicama, što je pad u odnosu na vrhunac od 82 milijarde dolara iz 2015. godine.
Strani ulagači su zauzvrat masovno prodavali svoje udjele u turskim državnim obveznicama, i to najbržim tempom u povijesti u tjednu do 13. ožujka, prema podacima središnje banke objavljenim u ponedjeljak.
Znakovi stresa počeli su se pojavljivati i na razini maloprodaje. Trgovci na istanbulskom Grand Bazaaru ovog su tjedna prodavali dolare po višoj cijeni od međubankovnog tečaja, što ukazuje na porast lokalne potražnje za čvrstom valutom.
Previranja su poremetila očekivanja o kamatnim stopama u Turskoj kao i drugdje, pa trgovci sada procjenjuju povećanje od 100 baznih bodova za sljedeći mjesec. Referentna kamatna stopa u Turskoj postavljena je na 37 posto, ali je središnja banka početkom ožujka obustavila financiranje po toj stopi te umjesto toga koristi skuplji prozor financiranja postavljen na 40 posto.
Lirom se u utorak u 13:30 po istanbulskom vremenu trgovalo 0,1 posto slabije, po tečaju od 44,35 za dolar. Ove je godine u prosjeku bilježila stabilan pad od oko 0,05 posto dnevno.
.webp){kind=icon}
