Tri spavaće sobe za 60 milijuna eura otkrivaju problem Monaka s prljavim novcem

Kada čovjek uz povjetarac stoji na balkonu prostranog stana u monaškoj četvrti Mareterra, ima osjećaj kao da stoji na krovu superjahte na moru. Potpuno otvoren pogled na Sredozemlje proteže se sve do horizonta, podovi pepeljaste boje podsjećaju na brodsku palubu, a zahvaljujući osvježavajućem povjetarcu ugodno je čak i u najtoplijim ljetnim danima.

Stan ima još nešto zajedničko s plutajućom luksuznom palačom: cijenu. S cijenom većom od 60 milijuna eura, ovaj dom s tri spavaće sobe vrijedi više nego što bi mnogi milijarderi izdvojili za luksuznu jahtu ili kruzer.

Takve cijene ipak nisu odvratile najbogatije ljude na svijetu od kupnje nekretnina u Mareterri otkako su se pojavile na tržištu još tijekom gradnje 2017. godine. Ukupno 114 kuća uz obalu prvotno je prodano po cijenama od 16 milijuna do gotovo 500 milijuna eura, a danas bi vjerojatno vrijedile još više. Mareterra se time svrstava među najskuplja i najekskluzivnija mjesta za život na svijetu, a nudi pogled na vijugavu stazu Grand Prixa i nalazi se na samo deset minuta hoda od slavnog kasina, dok je luka za jahte udaljena tek nekoliko minuta više.

Problem je u tome što neki potencijalni kupci tih nekretnina teško mogu dokazati da pripadaju skupini stanovnika kakve bi kneževina željela privući. Monako već više od stoljeća privlači tajkune, filmske zvijezde i sportske legende – da i ne spominjemo neke manje ugledne pojedince čije bogatstvo ne potječe uvijek iz potpuno legitimnih izvora.

Prije jednog stoljeća Somerset Maugham navodno je ove krajeve opisao kao "sunčano mjesto za mračne ljude". No Monako, koji je pod sve većim pritiskom da poduzme mjere protiv financijskih nepravilnosti, poručuje da takvi kupci više nisu dobrodošli unutar njegovih granica.

Zabrinutost je dosegnula vrhunac u lipnju 2024., samo šest mjeseci prije otvaranja Mareterre, kada je Monako sa svojih 39 tisuća stanovnika dodan na "sivu listu" jurisdikcija poput Sirije, Venezuele i Jemena, kojima se zamjera nedovoljno strog nadzor nad prljavim novcem.

Nakon te odluke pariške Radne skupine za financijsko djelovanje, globalnog nadzornog tijela koje je 1989. osnovala Skupina sedam, Monako je zahvatila panika. Kako je rizik od uvrštavanja kneževine na listu postajao sve ozbiljniji, vladajući monarh princ Albert II. izvršio je pritisak na ministarstvo financija i pojačao regulaciju. "Mrlja na ugledu Monaka bila je poziv na buđenje", kaže Pierre-André Chiappori, koji je od ožujka 2024. do prošlog mjeseca bio ministar financija. "U prošlosti možda nismo bili dovoljno oprezni."

Kao moguća paravana za pranje novca izdvojena su četiri područja: nekretnine, poslovi s jahtama, sportski agenti i privatne banke. Kneževina je počela pooštravati mjere protiv tvrtki koje ne prijavljuju sumnjive aktivnosti te je osnovala Autorité Monégasque de Sécurité Financière, nadzorno tijelo za financijsko obavještavanje i borbu protiv pranja novca. Međutim, sada se pojavljuju znakovi da te mjere smanjuju privlačnost Monaka za određene vrlo bogate ljude koji si mogu priuštiti vrtoglave cijene u Mareterri, izgrađenoj na gotovo 15 hektara zemljišta otetog moru.

Pastor (lijevo), princ Albert II. (s plavom kravatom) i bivši ministar financija Chiappori 2019. godine | AFP i Getty Images

Novi zakoni i pojačani nadzor uključuju stroža pravila o poznavanju klijenata, koja od tvrtki zahtijevaju da istraže odakle dolazi njihov novac i obavijeste vlasti o mogućim sumnjama na nepravilnosti. Tijekom prošle godine regulator je zbog propusta kaznio šest tvrtki, uključujući dvije agencije za nekretnine koje kupce nisu dovoljno temeljito provjerile. Jedna od tih agencija, među ostalim, posredovala je u kupnji nekretnine u Mareterri.

Dok Monako pokušava sići sa sive liste, poučno je pogledati sektor nekretnina, srce monaškog gospodarstva. Zemljišne evidencije kneževine te zbirka e-poruka i ranijih dokumenata iz Mareterre pružaju uvid u prve prodaje i goleme iznose koji su bili u igri. Bloomberg Businessweek pregledao je dokumente neprofitne organizacije Distributed Denial of Secrets, koja čuva materijale iz hakerskih napada i curenja podataka za koje smatra da su u javnom interesu. Iako nema nikakvih naznaka da je bilo koji vlasnik nekretnine ili bilo koja osoba spomenuta u materijalima bila uključena u bilo kakve nepravilnosti, dokumenti pružaju uvid u unutarnje funkcioniranje najbogatijeg dijela tržišta nekretnina, njegov širok geografski doseg i zabrinutost kneževine zbog mogućeg pranja novca.

U materijalima se nalaze stotine poruka između tvrtke L'Anse du Portier, lokalnog javnog bilježnika, bankara i desetaka potencijalnih kupaca ili njihovih predstavnika. Datiraju od 2017., kada se još gradila infrastruktura na morskom dnu, do sredine 2022., više od dvije godine prije useljenja prvih stanara. Među zainteresiranima su bila poznata imena, poput Jima Ratcliffea, britanskog milijardera iz kemijske industrije, zvijezde Formule 1 Maxa Verstappena (koji je želio šest spavaćih soba i 14 parkirnih mjesta) te Rinata Ahmetova, najbogatijeg Ukrajinca, koji je postavio rekord plativši 471 milijun eura za čak pet katova u 18-katnoj zgradi od keramike i stakla. Zgrada, nazvana Le Renzo po njezinu projektantu, slavnom arhitektu Renzu Pianu, izgleda kao da lebdi iznad naselja.

 

Kupce je morao odobriti Patrice Pastor, čelnik najmoćnije nekretninske dinastije u Monaku i čovjek na čelu razvoja naselja. Direktor tvrtke L'Anse du Portier rekao je 2022. za francuski dnevnik Nice-Matin da Mareterra zahtijeva osobne razgovore s potencijalnim kupcima, a ne samo s njihovim pravnim zastupnicima, kako bi mogla osigurati "najbolje ljude za ovo naselje". To ograničenje, prema njegovim riječima, zapravo isključuje "klijente s Bliskog istoka i iz Azije te većinu Rusa", koji se takvim detaljima nerado bave osobno.

Ipak, među prvim razmjenama u zbirci e-poruka bili su upravo poslovi s osobama povezanima s Rusijom, ukupne vrijednosti veće od milijardu eura. Manje poznati direktori iz zrakoplovne industrije Konstantin Krivčenko i Dmitrij Kupcov – rođeni u Rusiji, ali s irskim putovnicama – zanimali su se za četiri vile vrijedne po 100 milijuna eura, i to preko posebno osnovanih tvrtki kojima su monaške vlasti dale zeleno svjetlo tijekom božićnih blagdana 2017. godine. Kasnije e-poruke pokazuju da su poslovni ljudi kasnili s plaćanjima za neke od odabranih nekretnina, a na kraju su kupili samo jednu vilu površine 2300 četvornih metara, s hamamom, saunom, kinom te sobama za masažu i kušanje vina. Njihov predstavnik nije želio komentirati.

Godine 2018. Valerij Votinov, tada 21-godišnji sin bivšeg direktora naftnog diva Rosnefta, ponudio je više od 500 milijuna eura za devet nekretnina, dok je istodobno u kneževini sklapao niz drugih poslova. U jednoj e-poruci Pastor je najveći od planiranih poslova u Mareterri opisao kao "važan korak" za naselje u nastajanju. U isto se vrijeme njegov otac Andrej Votinov borio protiv izručenja iz Ujedinjenog Kraljevstva, koje je Rusija tražila zbog optužbi za pronevjeru. Ruski zahtjev odbijen je jer su britanski sudovi smatrali da optuženiku možda neće biti omogućeno pošteno suđenje.

E-poruke razmijenjene tri godine poslije pokazuju da je mlađi Votinov pristao platiti dodatnih 135 milijuna eura za peterokatnu vilu nazvanu Dream Catcher (hvatač snova, nap. prev.), s unutarnjim i vanjskim bazenima, garažom za deset automobila i diskotekom u podrumu. No kada je Andrej Votinov 2014. nakon dva desetljeća napustio Rosneft, imao je vlasnički udio koji je, prema podacima kompanije, vrijedio samo oko milijun dolara.

Monako je ove godine pao deset mjesta na ljestvici gradova koji privlače najviše ultrabogatih | Bloomberg

Kada je Votinov nakon ruske invazije na Ukrajinu pokušao prodati tri svoja stana, banka s kojom je surađivao potencijalni kupac počela je postavljati detaljna pitanja. Votinovljev odvjetnik odgovorio je: "S obzirom na trenutačni kontekst, možda ima smisla naglasiti da je taj dioničar ciparski državljanin i nema rusko državljanstvo." Nitko od Votinovih nije odgovorio na zahtjeve za komentar.

Ruski čelični magnat Viktor Rašnikov i njegova kći prije rata planirali su kupiti nekretnine u Mareterri vrijedne desetke milijuna eura, a pritom su surađivali s ciparskom tvrtkom i ženevskom bankom. Rašnikov se poslije našao pod sankcijama, a njegov odvjetnik kaže da prodaja nije realizirana i da u kneževini ne posjeduje nijednu nekretninu.

Monaška vlada nije željela komentirati konkretne transakcije, ali navodi da poštuje sve sankcije EU-a i da su svi veći poslovi s nekretninama pod posebnim nadzorom, osobito oni u Mareterri. Guy-Thomas Levy-Soussan, vodeći direktor razvoja naselja, kaže da je "prodaja nekretnina u Mareterri ispunjavala najviše standarde usklađenosti", osobito kada je riječ o pranju novca i međunarodnim sankcijama. Kaže da je tvrtka L'Anse du Portier prikupljala podatke o potencijalnim kupcima – poput izvora njihova bogatstva, jesu li zakoniti stanovnici kneževine i jesu li ondje već posjedovali nekretnine – na kojima je temeljila odabir te da su mnogi ljudi bili i odbijeni.

Još prije nego što se Monako našao na sivoj listi, vlasti su, prema vlastitim navodima, pokušavale stati na kraj takozvanim stanovnicima s poštanskim sandučićima – ljudima koji su koristili nultu stopu poreza na dohodak, a u nekretninama koje su posjedovali nisu doista živjeli propisanih šest mjeseci godišnje. Novodoseljeni moraju otvoriti bankovni račun i pronaći stan prije nego što dobiju dozvolu boravka. Njihovi domovi moraju biti dovoljno veliki za sve koji bi u njima trebali živjeti, a vlasti ponekad prate račune za režije i potrošnju po kreditnim karticama kako bi prikupile dokaze. "Monako više nije grad duhova kakav je bio prije deset godina", kaže Florian Valeri, čelnik agencije za nekretnine Barnes Valeri.

Boravak na sivoj listi među nekim stanovnicima izaziva sve veću zabrinutost da je Monako izgubio položaj međunarodne destinacije za bogate, iako bi rat u Perzijskom zaljevu mogao utjecati na te procjene. Godišnji indeks globalne matične kompanije agencije Barnes, izračunat prije sukoba, pokazao je da je Monako ove godine pao deset mjesta na ljestvici gradova koji privlače najviše ultrabogatih i sada je na 14. mjestu. Savjetodavna tvrtka za nekretnine Knight Frank navodi da je, iako Monako ostaje najskuplje tržište nekretnina na svijetu, Dubai u posljednjih pet godina predvodio rast kupnje luksuznih stambenih nekretnina. Savjetodavna tvrtka za državljanstvo Henley & Partners sastavila je popis omiljenih destinacija milijunaša u 2026. godini. Na vrhu su Ujedinjeni Arapski Emirati, a slijede Portugal, Grčka, Italija i Švicarska... Monaka nema.

Strože provjere već su neke bogate kupce odvratile od preseljenja u kneževinu | Bloomberg

Taj bi pad mogao ohladiti tržište nekretnina koje, sasvim očekivano, cvjeta u zemlji manjoj od Central Parka i s najvišim dohotkom po stanovniku na svijetu. No stroža pravila u bankarstvu, osnivanju tvrtki i dobivanju dozvola boravka istodobno postaju prepreka ulaganjima. "Otvaranje bankovnog računa u Monaku pravi je izazov", kaže Remi Delforge, odvjetnik koji savjetuje strance pri preseljenju u kneževinu.

Osoba koja radi u monaškom sektoru nekretnina kaže da je jedan bogataš s Bliskog istoka nedavno odustao od dobivanja boravišne dozvole jer su od njega tražili bankovne izvode stare desetljećima, uključujući i one iz institucija koje više ne postoje. Neke banke nerado prihvaćaju nove kineske i ruske klijente, dodaje osoba koja je željela ostati anonimna.

Chiappori, bivši ministar financija, kaže da je Monako proveo opsežan popis tvrtki za nekretnine i da se pripremaju nove sankcije povezane s pranjem novca. Iako nije jasno koliko će trebati da se kneževina izbriše sa sive liste, kaže da su stroža ograničenja trajna. A ako to znači da će odvratiti neke potencijalne kupce od Mareterre ili sljedećeg iznimno skupog monaškog projekta, u tome nema ništa loše. "Ne trebamo prljavi novac", kaže. "Cijena narušenog ugleda bila bi mnogo veća od koristi koju bismo imali od prodaje skupog stana."