.webp){kind=icon}
Poslovno okruženje u Adria regiji složena je mješavina svega, pri čemu svaka država ima jedinstvene prilike i izazove. Iseljavanje je najveći rizik s kojim se tvrtke suočavaju. Upitali smo nekoliko nasumično odabranih tvrtki kako se poslovna okruženja u državama regije razlikuju.
Poslovni se krajobraz u državama Adria regije zbog kulturnih karakteristika na prvi pogled može činiti jednoličnim, no detaljniji uvid otkriva ključne razlike. Kako bismo razumjeli te razlike, razgovarali smo s četirima tvrtkama prisutnim u regiji: Grupom Triglav, Novom ljubljanskom bankom (NLB), Pfizerom i Petrolom.
Očigledne razlike proizlaze iz razina razvijenosti i europske integracije te potencijala za budući napredak. Najveći rizik koji tvrtke prepoznaju sve je brže iseljavanje. Kako se nose s tim izazovima? Kakve su njihove strategije za prevladavanje kulturnih razlika i iskorištavanje regionalnog potencijala?
Prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za države Adria regije u 2023. predviđaju raspon ekonomskog rasta od dva posto u Bosni i Hercegovini (BiH) do 3,5 posto u Hrvatskoj, uz najvišu stopu nezaposlenosti od 17,2 posto, također u BiH, do najniže od 6,5 posto, također u Hrvatskoj. U državama regije, ključni će izazovi za održavanje ekonomskog rasta uključivati vođenje javnih troškova te poticanje investicija i poslovne klime, dodaju.
Politički rizik također se odražava u pristupu država financijskim tržištima. To postaje posebno važno u kontekstu financiranja državnih proračuna u uvjetima rastućih kamatnih stopa.
U Adria regiji samo Slovenija i Hrvatska imaju investicijski kreditni rejting, dok su ostale države u kategoriji špekulativnog (engl. junk – smeće) rejtinga, zbog čega ulagači traže dodatni premiju za rizik. Za desetogodišnju srpsku euroobveznicu ulagači traže prinose od 6,7 posto do dospijeća, za hrvatsku obveznicu istog roka 4,0 posto, a za slovensku 3,6 posto prinosa. Za petogodišnju obveznicu Sjeverne Makedonije koja trenutačno nema desetogodišnju obveznicu ulagači traže prinos od 6,7 posto. Bosna i Hercegovina nema izdane međunarodne obveznice. Ulagači za veći rizik povezan sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom i BiH zahtijevaju barem tri postotna boda više prinosa na ulaganja denominirana u eurima, kao i tvrtke koje ulažu u navedene države, a čija je osnovna valuta euro.
Blaž Brodnjak, glavni izvršni direktor Nove ljubljanske banke | Oliver Bunić/Bloomberg
NLB Grupa: Vidimo velik potencijal za rast
NLB Grupa je bankarsko-financijsko društvo s dugoročnim interesom za Jugoistočnu Europu. "Na tim tržištima prisutni smo dugoročno i vidimo velik potencijal za rast, posebno zbog očekivanog bržeg rasta u usporedbi s drugim bliskim tržištima", poručuju iz NLB-a koji posluje u Sloveniji, Srbiji, BiH, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori te na Kosovu.
Blaž Brodnjak, glavni izvršni direktor Nove ljubljanske banke, nedavno je otvoreno najavio osnivanje takozvane Balkanske banke, nakon što je NLB prošle godine uspio preuzeti slovensku podružnicu ruskog Sberbanka te integrirati srpsku Komercijalnu banku koja osim u Sloveniji posluje na još pet tržišta Jugoistočne Europe. Brodnjak nije isključio mogućnost dodatnog srednjoročnog preuzimanja, a poseban interes pokazuje za širenjem na Hrvatsku i Albaniju.
Ekonomski gledano, NLB najveću priliku za rast vidi u zelenoj tranziciji i izgradnji trenutačno nedostatne infrastrukture koja bi regiji dala dodatan razvojni poticaj, dok s društveno-političkog stajališta iznimnu priliku vide u približavanju Europskoj uniji (EU).
"Regija, kao i cijela Europa, suočava se s izazovima zahtjevnih ekonomskih uvjeta visoke inflacije i viših kamatnih stopa, što ukazuje na usporavanje stvarnog gospodarskog rasta u regiji i povećanje određenih rizika", ocjenjuju u NLB-u.
Istovremeno primjećuju da je većina tvrtki u regiji u te nesigurne uvjete ušla dobro pripremljena i uglavnom u dobrom financijskom stanju, s raznim mjerama za upravljanje takvim rizicima. Usprkos svemu navedenom, zadržavaju optimizam u vezi s daljnjim uspješnim poslovanjem regionalnog gospodarstva. Istodobno, veliko iseljavanje prepoznaju kao ključan rizik regije, što zbog nedostatka odgovarajuće radne snage već uzrokuje ozbiljne izazove na području zapošljavanja.
Pfizer Croatia: Slovenija i Hrvatska stabilnije i predvidljivije
Pfizer Croatia dio je globalne farmaceutske tvrtke Pfizer, jedne od najvećih farmaceutskih tvrtki na svijetu, koja se bavi razvojem, proizvodnjom i trgovinom različitih lijekova i cjepiva. Farmaceutski div zbog različitih zakonodavnih okvira i zdravstvenih sustava Adria regije djeluje u različitim uvjetima. U pogledu regulatorne usklađenosti, u Sloveniji i Hrvatskoj se kao članicama EU-a pridržavaju strogih standarda koje je postavila Europska agencija za lijekove (European Medicines Agency – EMA). U državama poput Srbije i Bosne i Hercegovine zakonodavni okviri više su individualizirani. "Aktivno sudjelujemo u obradi lokalnih propisa kako bismo osigurali da naše inovacije budu dostupne svima, bez obzira na različite regulatorne okvire", objašnjavaju u Pfizeru.
U državama koje nisu članice EU-a, fokusiraju se prvenstveno na prevladavanje prepreka povezanih s dostupnošću i cijenom proizvoda. Poslovno okruženje u državama članicama EU-a, kao što su dakle Slovenija i Hrvatska, stabilnije je i predvidljivije zbog usklađenih propisa i politika, navode.
S gledišta potrošača, ne primjećuju znatne razlike između država jer postoji univerzalna potražnja za učinkovitim lijekovima. Na primjer, u Sloveniji i Hrvatskoj trude se ispunjavati visoka očekivanja potrošača. U državama izvan EU-a, gdje je naglasak više na dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti, inovacije usklađuju s osnovnim potrebama i očekivanjima potrošača.
U samom upravljanju raznolikom farmaceutskom scenom Adria regije usredotočeni su na prilagodbu i usklađivanje inovacija s obzirom na specifične potrebe svake države. Što se tiče budućih investicija, neprestano procjenjuju prilike diljem regije, uzimajući u obzir različite čimbenike poput tržišnih potencijala, regulatornog okruženja i lokalnih zdravstvenih ekosustava.
Izgradnjom novog visokotehnološkog proizvodnog postrojenja u Hrvatskoj vjeruju u potencijal Adria regije. "Riječ je o strateškom potezu čiji je cilj iskoristiti lokalne kompetencije, povećati proizvodne kapacitete i ojačati posvećenost pružanju inovativnih rješenja za pacijente", objašnjavaju.
Buduće proizvodno postrojenje prostirat će se na 11 hektara i biti opremljeno visokotehnološkom opremom za proizvodnju sofisticiranih lijekova. Pfizer je s Vladom Republike Srbije također potpisao Memorandum o suglasnosti kao potvrdu partnerstva unutar novog bioekonomskog centra BIO4 CAMPUS. "Kampus je osmišljen tako da predstavlja prepoznatljivu točku na svjetskoj karti razvoja na području biomedicine, bioinformatike, biotehnologije i biološke raznolikosti", dodaju u Pfizeru.
Vilma Učeta Duzlevska, predsjednica Uprave Triglav osiguranja Hrvatska | Triglav osiguranje
Grupa Triglav: U regiji prilika za organski rast osiguravajućih društava
"Na području osiguranja, slovensko tržište posebno je dobro razvijeno, dok su ostala tržišta regije trenutačno relativno nerazvijena, ali zadržavaju veliki potencijal za razvoj", ocjenjuju u Grupi Triglav, jednoj od najvećih financijskih grupacija za osiguranje u Adria regiji. Prisutni su u šest država regije – Sloveniji, Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj.
Prema njihovu mišljenju, opće ponašanje potrošača u cijeloj Adria regiji, isključujući Sloveniju, razlikuje se od razvijenijih država, što je posljedica razlika u razini razvijenosti gospodarstava i poslovnog okruženja.
"Kod potrošača na zapadnom Balkanu prisutna je niska svijest o važnosti osiguranja, što rezultira visokom cjenovnom osjetljivošću osiguranika. Potrošači daju prednost osiguranju imovine, osobito obveznim osiguranjima od odgovornosti pri uporabi vozila, a potražnja za životnim osiguranjima zbog nerazvijenosti tržišta ostaje na niskim razinama", zaključuju.
"Tržišta Adria regije manje su razvijena od europskog prosjeka, što posljedično otvara mnoge prilike za konvergenciju tržišta i organski rast osiguravajućih društava", smatraju. Nedavno su primijetili takve trendove, osobito u području dodatnih zdravstvenih osiguranja, koja se najbrže razvijaju na tržištima osiguranja u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Niža razina razvijenosti tržišta osiguranja u državama Adria regije otvara velike mogućnosti za budućnost. Nastavit će se fokusirati na organski rast, a u slučaju odgovarajućih prilika ne isključuju moguće akvizicije ili širenje u osiguravajućoj djelatnosti i upravljanju imovinom.
Petrol: Nedavna državna regulacija cijena postala je ključna
Za Grupu Petrol, slovensku energetsku tvrtku, lokalni gospodarski uvjeti kao što su ekonomski rast i inflacija te dinamika potrošnje i proizvodnje igraju ključnu ulogu u oblikovanju strategije i operativnog pristupa. "Nedavno su ključni bili i potezi državnih tijela u vezi s regulacijom cijena i marži te energetskim tržištima", ističu u Petrolu, koji je prvenstveno prisutan u državama Jugoistočne Europe, poput Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova.
U nekim se državama susreću sa stabilnijim i predvidljivijim okružjem, dok su druga tržišta dinamičnija i zahtijevaju veću fleksibilnost. "Razlike se često pojavljuju u području regulative, kulturnih običaja i lokalnih gospodarskih trendova", dodaju.
Za razliku od drugih tvrtki, Petrol primjećuje da se navike potrošača razlikuju od države do države. "U nekim su regijama potrošači osjetljiviji na cijene, dok u drugima više cijene kvalitetu ili robnu marku. Uvijek učimo iz tih razlika kako bismo pružili najbolju moguću uslugu", objašnjavaju.
U strateškom razdoblju do 2025. godine ostaju prisutni na svim tržištima, s fokusom na Sloveniju, ali i na Hrvatsku, gdje žele proširiti portfelj klijenata putem prodajne mreže na području energetskih proizvoda i usluga energetske tranzicije te investirati u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. U Srbiji planiraju povećavati tržišni udio u prodaji energenata.
Među većim su investicijskim projektima ove godine obnove 11 prodajnih mjesta u Hrvatskoj te planirana izgradnja dvaju prodajnih mjesta u Ljubljanskom barju. Do kraja godine će s radom početi i solarni park na području Knina.
