.webp){kind=icon}
Tijekom jesenjeg poslijepodneva u modernoj četvrti Södermalm u Stockholmu terase su bile pune mještana koji su ispijali kavu, vino i pivo. Međutim, umjesto pepeljara ili upaljača, po stolovima su bile raštrkane okrugle plastične posudice s markama kao što su General, Velo, Zyn, Göteborgs Rapé i Ettan.
U njima se nalazio snus, vrećice ispunjene nikotinom koje izgledaju kao malene vrećice čaja, koje korisnici stavljaju između usne i desni. Tradicionalni snus radi se od navlaženog duhana koji se pasterizira i aromatizira, a njegova desetljećima stara permutacija, kolokvijalno poznata kao bijeli snus, rabi biljna vlakna umjesto duhana za isporuku nikotina. Šveđani ne rade razliku između te dvije vrste: sve je to snus i ovisno o tome koga pitate, razlog zašto je Švedska gotovo potpuno odbacila pušenje.
Međutim, s obzirom na regulaciju ovih proizvoda kojom se ograničava njihov plasman, njihova budućnost može ovisiti o tome hoće li zaživjeti "smanjenje štete", paradigma koja zagovara sigurnije alternative pušenju. Organizacije, kao što je Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva, su ih prihvatile i čak pušačima nude besplatne komplete isparivača, dok se druge, na primjer Svjetska zdravstvena organizacija i Europska komisija, brinu da ovi proizvodi prebrzo postaju vrlo popularni, a još uvijek nisu utvrđeni njihovi dugoročni učinci.
Unatoč sve većim ograničenjima u pogledu toga gdje smiju pušiti i smiju li uopće pušiti, danas u svijetu ima više od milijardu pušača. Međutim, oni se nisu navukli na duhan nego na nikotin.
Odvikavanje od nikotina je teško. Ovaj blagi stimulans stvara jaku ovisnost, slično kofeinu. Osim povećanog rizika od visokog krvnog tlaka i bolesti srca, upotreba nikotina kod trudnica povezana je s niskom porođajnom težinom i povećanim rizikom od urođenih mana kod djece.
Trgovina snusa Nikoteket u Stockholmu. | Erika Gerdemark/Bloomberg
Europska unija je 1992. zabranila nove duhanske proizvode za oralnu upotrebu u okviru napora da zaustavi US Smokeless Tobacco u lansiranju duhana za žvakanje u doziranim pakiranjima Skoal Bandits diljem Europe. Zabrana je uvedena pet godina nakon što je WHO počeo pozivati na preventivnu zabranu proizvoda sličnih snusu u zemljama koje nemaju tradiciju njihove upotrebe. Akcija EU-a bila je motivirana zabrinutošću o dugoročnim zdravstvenim učincima oralnih duhanskih proizvoda, iako je često kritizirana jer se ne temelji na čvrstim znanstvenim dokazima.
"Snus nije medicinski proizvod", kaže Anders Milton, bivši čelnik Svjetskog medicinskog udruženja, koji trenutačno predsjeda Komisijom za snus, istraživačkom organizacijom koju financiraju proizvođači snusa. Ipak, kaže, "nećete dobiti rak od njega".
Znak "zabranjeno pušenje" na trgovini duhana i duhanskih nadomjestaka u Stockholmu. | Erika Gerdemark/Bloomberg
Brojni se stručnjaci slažu. Unatoč rastućoj upotrebi snusa, Švedska ima najnižu stopu raka uzrokovanog pušenjem u muškaraca u Europi. Američka agencija za hranu i lijekove, koja regulira duhanske proizvode i prodaju na najvećem svjetskom tržištu nikotina, 2019. je izdala svoju prvu "odluku o modificiranom riziku" i tako dopustila da se osam vrsta općeg snusa Swedish Matcha reklamira kao manje opasna alternativa cigaretama. Swedish Match jedini je proizvođač snusa čiji su proizvodi zaslužili ovu oznaku.
"Dostupni znanstveni dokazi, uključujući dugoročne epidemiološke studije, pokazuju da u odnosu na pušenje cigareta, isključiva upotreba ovih bezdimnih duhanskih proizvoda predstavlja manji rizik od raka usta, bolesti srca, raka pluća, moždanog udara, emfizema i kroničnog bronhitisa", napisala je Agencija za hranu i lijekove u svojoj odluci. Također je naglašeno da ova odluka ne znači da "Agencija za hranu i lijekove odobrava snus" jer su svi duhanski proizvodi potencijalno štetni.
Razne vrste isparivača s upozorenjem "Ovaj proizvod sadržava nikotin, tvar koja izaziva jaku ovisnost." | Erika Gerdemark/Bloomberg
Među onima koji su to primijetili bila je i duhanska industrija, koja je donedavno snus i druge alternative cigaretama smatrala egzistencijalnom prijetnjom.
Iako i dalje prodaju milijarde kutija, vodeći proizvođači cigareta znaju da ljudi neće pušiti zauvijek. Kao što izvršni direktor Philip Morrisa Jacek Olczak voli reći: "Cigaretama je mjesto u muzejima."
Zbog toga su se svi glavni igrači u industriji okrenuli onome što nazivaju proizvodima smanjenog rizika, a prema procjenama poduzeća za istraživanje MMR, predviđa se da će globalno tržište samo nikotinskih vrećica porasti s približno dvije milijarde dolara (1,86 milijarde eura) u 2022. na čak 17,4 milijardi dolara (16,2 milijardi eura) do 2029. godine. Grijani duhan i isparivači, dvije druge popularne alternative cigaretama, imali su procijenjenu globalnu tržišnu vrijednost od oko 23 milijarde dolara (21,42 milijarde eura) svaki u 2022. godini.
Kako se tržište širi, nad njim visi upozoravajuća priča američke kompanije Juul Labs za e-cigarete koje su sa svojim istoimenim isparivačem postale poznate u kasnim 2010-ima. Okusi i marketing marke Juul usmjereni na mlade, zajedno sa zabrinutošću u pogledu učinka isparenog nikotina, razbjesnili su regulatore pa je Agencija za hranu i lijekove 2022. zabranila njihove proizvode u SAD-u. Na kraju su dobili dozvolu za prodaju svojih uređaja i štapića bez okusa, a Agencija sada priprema konačnu odluku o tome hoće li im dopustiti da lansiraju noviji visokotehnološki proizvod.
Podaci iz 2019, osim EU-a (iz 2020.) i Švedske (2022.) | Eurostat
Represija Agencije za hranu i lijekove nad Juulom nije imala velik učinak na zaustavljanje eksplozije upotrebe isparivača, koji se sve više šire zahvaljujući jeftinijim uređajima za jednokratnu upotrebu koje često proizvode kineska poduzeća. Rastuća popularnost isparivača, osobito među mladima, potaknula je zakonodavce u nekoliko zemalja da razmotre zabranu. Francuski zakonodavci nedavno su odobrili zakon za zabranu isparivača, koje oni nazivaju "puffs", koji bi mogao već ove godine stupiti na snagu.
Pušači bez sumnje postaju ugrožena vrsta, ali u Švedskoj je pitanje je li snus uzrok ili posljedica toga.
Švedski čelnici nisu službeno odobrili proizvod za pomoć pri prestanku pušenja, ali javnosti se ne može zamjeriti ako misli suprotno. Početkom rujna 2023., vlada je objavila planove za povećanje poreza na cigarete za oko devet posto, a namete na snus smanjila za približno 20 posto. Kutija cigareta u Švedskoj relativno je jeftina u usporedbi s ostatkom Europe te stoji oko 70 švedskih kruna ili sedam dolara (6,52 eura), a limenka snusa još je jeftinija, s cijenom od oko 40 kruna ili četiri dolara (3,72 eura). Kada je premijer Ulf Kristersson otkrio izmjene politike na svom Instagram profilu, izjavio je da je "sve što možemo učiniti za smanjenje i izbjegavanje pušenja dobro". (Također je rekao da je, iako više ne upotrebljava snus, njegova omiljena marka i dalje Göteborgs Rapé.)
Prodaja tradicionalnog snusa u Stockholmu. | Erika Gerdemark/Bloomberg
Jesper Skalberg Karlsson, 30-godišnji član parlamenta koji sjedi u Odboru za zdravstvo i socijalnu skrb, ne puši niti upotrebljava nikotinske vrećice, ali snus vidi kao "veliki razlog" zašto Švedska predvodi u europskoj utrci za prestanak pušenja. Njegovo je stajalište potkrijepljeno brojnim recenziranim studijama, uključujući izvješće iz 2016. koje je pokazalo da je više od 71 posto sudionika koji su bili pušači i počeli upotrebljavati snus na kraju potpuno prestalo pušiti.
Međutim, djelatnici javnog zdravstva ne mare previše za ove tvrdnje. "Duhanska industrija zagovara tezu da je stopa pušenja u Švedskoj tako niska zbog snusa", kaže Ulrika Årehed Kågström, glavna tajnica Švedskog društva za borbu protiv raka. "To jednostavno nije istina. To je priča koju je duhanska industrija stvorila jer ovim proizvodima žele dosegnuti nova međunarodna tržišta."
Kågström vidi snus kao "odskočnu dasku za širu upotrebu duhana i nikotina", a ne kao pomoć pri prestanku pušenja, a niske stope pušenja u Švedskoj pripisuje desetljećima zdravstvenih politika.
Rosaria Galanti, profesorica emerita pri odjelu za javno zdravstvo na Institutu Karolinska, ističe zabranu pušenja na javnim mjestima iz 1993. kao ključnu za ovu promjenu. "Švedska je izgradila normativnu negativnu kulturu u pogledu pušenja", kaže ona, tvrdeći da zakon nije samo zabranio pušenje kraj škola i bolnica nego je i pretvorio pušenje u kulturološki tabu.
Izlog trgovine Nikoteket koja prodaje snus u središtu Stockholma više sliči Appleovoj trgovini nego trgovini duhanskih proizvoda. Više od 400 vrsta snusa i nikotinskih vrećica mami posjetitelje u jarko osvijetljenu trgovinu, gdje se u šarenim limenkama prodaju razni okusi, uključujući jabuku, kolu, višnju i sir. U ponudi su i isparivači, ali ne i cigarete.
Jedna je od mušterija koja se mota oko glavnog izložbenog prostora Maya, plavokosa žena u 20-ima koja je prestala pušiti s 19, kada ju je prijatelj upoznao s nikotinskim vrećicama. Tada je radila u uslužnom sektoru, kaže, a snus joj je pomogao da se nosi sa stresom.
Osim toga, kaže, "imao je okus borovnice pa mi se baš svidio."
Različite arome snusa u trgovini Nikoteket u Stockholmu. | Erika Gerdemark/Bloomberg
Maya spada upravo među one kupce na koje ciljaju proizvođači snusa. Prema istraživanjima Švedske agencije za javno zdravstvo, samo četiri posto Šveđanki u dobi od 16 do 29 godina reklo je 2018. da redovito ili ponekad upotrebljavaju nikotinske vrećice. Taj je broj porastao na 18 posto do 2022., iste godine kad je vlada zatvorila rupu u zakonu kojom se omogućavalo reklamiranje proizvoda mladima. Od tada su švedski influenceri i zvijezde reality emisija kritizirani zbog promoviranja snusa na Instagramu i TikToku.
Vrlo malo Mayinih prijatelja puši, iako ih je nekoliko nagovorila da prijeđu na snus, dijelom i zbog toga koliko je praktičan. "Ne smijemo pušiti u restoranima", kaže ona, "ali snus možemo upotrebljavati svuda."
Michael R. Bloomberg, osnivač i većinski vlasnik matičnog poduzeća Bloomberg News, Bloomberg LP, dugogodišnji je zagovornik borbe za kontrolu duhana te je vodio kampanju i donirao novac u potporu američkoj zabrani e-cigareta s okusom i duhana.
