Posjeta američke ministrice financija Janet Yellen Kini dogodila se u trenutku kada su dvije najveće svjetske ekonomije iz različitih razloga na nesigurnom terenu. Politički i ekonomski limb dvije svjetske sile obojio je i dinamiku ovog susreta, u kojem je potencijalno odlazeća ministrica zauzela nešto agresivniju poziciju nego što je uobičajeno - a Peking bio nešto defanzivniji nego što bi se očekivalo.
Posjeta Yellen Kini - vježba predizborne retorike?
Podsjetimo, Yellen je oštro kritizirala ekonomsku politiku Kine, dok je u jednom od malobrojnih direktnih odgovora Peking poručio da su kineske kompanije kažnjene od strane razvijenih zemalja koje, kako tvrdi, nisu cjenovno konkurentne. Yellen je, između ostalog, upozorila kineske banke i izvoznike da ih očekuju sankcije, ako pomognu u jačanju vojnih kapaciteta Rusije.
SAD od predsjedničkih izbora dijeli samo nekoliko mjeseci, a Kina je veliki dio predizborne retorike, kaže u razgovoru za Bloomberg Adria Connect profesorica Fakulteta političkih znanosti u Beogradu i predsjednica Instituta za azijske studije Dragana Mitrović.
"Sve je to dio kampanje. S druge strane, Kina je odlučila vratiti loptu na teren i navesti koje su to ključne stvari oko kojih treba naći suglasnost, jer je potrebno stabilizirati odnose između dvije najveće globalne ekonomije", navodi Mitrović.
Yellen je Kinu posjetila samo nekoliko dana nakon telefonskog razgovora između predsjednika dvije zemlje, Bidena i Xija, koju su mnogi komentatori označili kao signal da će 2024. biti godina predaha u tenzijama između Pekinga i Washingtona.
"Oba lidera imaju svoje razloge da održavaju odnose relativno stabilnim tijekom ove godine. Bidenovoj administraciji ne treba još jedna vanjskopolitička kriza pored onih u Ukrajini i na Bliskom istoku, Xi se fokusira na ekonomiju nakon što je prošle godine gurnuo u stranu zbog unutrašnjih političkih pitanja. Povrh toga, Peking vjerojatno ne vidi smisao u tome da ulaže previše energije u pregovore s administracijom koja do kraja godine možda neće ni biti u Washingtonu," rekao je za Bloomberg Gabriel Wildau iz konzultantske kuće Teneo.
Višak kapaciteta - glavobolja i za Kinu i za SAD
Ali, ako se po strani ostavi predizborna retorika, koliko američkih kritika ostaje glavobolja za Kinu? Trka u sektoru naprednih tehnologija se nastavlja, konsenzus je analitičara, koja god da se administracija nađe u Bijeloj kući sljedeće godine, s obzirom na to da je Biden mahom ostao pri politici koju je prema Kini vodio njegov prethodnik Donald Trump.
Kritike na račun prevelikih kineskih proizvođačkih kapaciteta i preobilnog izvoza, kojim se nadomješta kriza u sektoru nekretnina.
Preobilni kapaciteti nisu novost za Kinu. Primjera radi, u sektoru solarne energije, Kina je iz pozicije svjetskog lidera praktično uskočila samoj sebi u usta. Podsjetimo, cijene solarnih modula, sirovina i usluga dugo su padale, a s njima je sinkronizirano rasla i potražnja, što je uvjetovalo intenzivno širenje proizvodnih kapaciteta.
Prošle godine, ti kapaciteti (od kojih mnogi još nisu ni pušteni u pogon) udarili su u zid zastarjele infrastrukture i slabije potražnje. Kini u toj situaciji ostaju samo dvije opcije - da stimulira potražnju i potrošnju. A ako to ne može izvesti na domaćem terenu, gdje potrošnja i dalje ostaje uporno niska, rješenje je međunarodno tržište.
Slična priča dogodila se i u sektoru električnih vozila, a alarmi u Briselu i Washingtonu upalili su se nakon što su automobili kineskog proizvođača BYD preplavili zapadno tržište i do kraja 2023. privremeno i preuzeli poziciju EV lidera od Tesle. U listopadu, Europska unija pokrenula je istragu u kojoj nastoji utvrditi jesu li državne subvencije dovele do nelojalne konkurencije.
"Amerikancima se u ovom geopolitičkom trenutku nimalo ne sviđa ovaj novi uspješni nalet kineske industrije na globalno tržište. Janet Yellen optužuje Kinu da njen izvoz pravi problem globalnoj ekonomiji, dok Kinezi kažu da oni samo odgovaraju na postojeću potražnju i time zapravo pomažu provoditi globalnu zelenu agendu. Puno je politike i nastojanja da se ekonomska pitanja kroz geopolitiku i sigurnost ospore i da se na taj način tretiraju kroz zakonodavstvo i druge mjere koje itekako utječu na ekonomije obje države," kaže Mitrović.
Ultimativno, međusobna ovisnost dvije ekonomije komplicira njihovu tržišnu trku. Tko god sjedi u Washingtonu i Pekingu mora naći ekvilibrij između održivog rasta vlastite ekonomije i kompromisa sa svojim najvećim trgovinskim partnerom.
"Imamo sučeljavanje velikih koji ne mogu jedni bez drugih i svatko ima svoj način, svoje birače i svoja radna mjesta koja mora zaštititi. Neće nijedna strana odustati od svojih pozicija, ali će morati naći zajednički jezik kako ne bi ugrozili jedno drugo," zaključila je Mitrović.
-- O tome hoće li Kina ove godine uspjeti oporaviti se od postpandemijskog usporavanja ekonomije, ali i čemu se Peking nada na američkim predsjedničkim izborima, detaljnije u razgovoru u videu.