Fordham: Cijena rata u Ukrajini još nije previsoka za Rusiju

Rat u Ukrajini je ušao u treću godinu, a njegov kraj se ni ne nazire. Sankcije uvedene Rusiji ostavile su traga na europskim ekonomijama, dok raste zabrinutost da po rusku ekonomiju – posljedice nisu bile dovoljno velike.

Ukrajina se bori za podršku

Nedostatak streljiva, umorna vojska i odložene tranše financijske i vojne pomoći ostavljaju traga na ukrajinskom frontu, na kojem u posljednjih nekoliko tjedana Rusija uspijeva preokrenuti bitku u svoju korist. Kijev je sada primoran trošiti svoje ograničene ljudske i oružane resurse na frontu na istoku i jugoistoku zemlje, dok u Kongresu vlada uzavrela rasprava o tome je li opravdano poslati još jedan paket pomoći Ukrajini.

Američki paket od 95 milijardi dolara Ukrajina je primorana dijeliti s drugim američkim saveznicima – Izraelom i Tajvanom. Dugotrajna pat pozicija doprinijela je ne samo preispitivanju financijske podrške – već i nestajanju ukrajinskog pitanja s liste prioriteta na političkoj agendi.

"Mislim da će ovaj konflikt nažalost još trajati, prvenstveno zato što je u Putinovom interesu da se ovo razvuče što duže", kaže za Bloomberg Adria Connect Tina Fordham, osnivačica Fordham Global Foresight.

Pozicija Ukrajine posebno je osjetljiva i u kontekstu velike globalne izborne godine – osim izbora za Europski parlament u svibnju, krajem godine svijet očekuju i američki izbori. Ukrajina je već dio kampanje.

Izjava bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa da će Europa ostati bez podrške Washingtona ako ne isplati svoje obaveze prema NATO-u, dodatno je raspalila strasti. Ipak, Fordham smatra da njen efekt nije nužno negativan.

"Mislim da će izjava bivšeg predsjednika Trumpa potaknuti lidere u Europi da se više fokusiraju na obranu, što se već desilo – a to je obrnuto od onoga što Putin želi", kaže Fordham.

Jesu li sankcije Rusiji uspjele?

Dio preispitivanja dolazi i od ekonomskih pitanja. Države Grupe 7 uvele su široku paletu sankcija Rusiji u prethodnoj godini – koje su pogodile rusku energetiku, osnovne proizvode, ali i tehnologije. Pristup Moskve međunarodnom financijskom sistemu je pretežno blokiran, zamrznute su rezerve centralne banke Rusije, kao i imovina stotina ljudi i kompanija.

Ali, ruski BDP je uspio prebroditi te oluje, mahom zaobilazeći međunarodna ograničenja, a dijelom i zahvaljujući potrošnji u vojnom sektoru. S druge strane, skidanje s jeftinog ruskog plina igralo je veliku ulogu u europskoj inflaciji i usporavanju gospodarskog rasta.

 

"Svrha sankcija nije da natjera zemlju da pregovara brže nego što želi, nego da iskaže neodobravanje međunarodne zajednice. Amerika nije uspela sankcionirati zemlje koje kupuju od Rusije pa sankcije imaju mali utjecaj. Nisam sigurna da Amerika može postići više od toga", navodi Fordham.

Odluka Europske unije da prestane s kupovinom ruskog plina imala je ozbiljne posljedice po Europu ali je sada došlo do stabilizacije. Neki od argumenata za stabilizaciju su blaga zima i solidne rezerve. "Njemačka je dugo godina zagovarala ideju mira kroz povezivanje trgovanja kao smanjenje vjerojatnosti za konflikte. Ta teorija se sada ispostavila pogrešnom. Ipak, iako je Njemačka pala u blagu recesiju, Europa je uspela da nađe alternative za ruski plina i energiju", kaže Fordham.

Fordham: Razdoblje mira anomalija, dolazi do preraspodjele moći

Mnogi vide smrt Alekseja Navaljnog kao Putinovu poruku da nije zainteresiran za kompromise i fer igru. Na primjeru ratova u Iraku i Afganistanu imali smo priliku vidjeti da ratovi mogu trajati desetljećima usprkos tome što su počeli potpuno neočekivano.

"Konflikti prestaju kada cijena sudjelovanja u njima postane previsoka. Ratove zbog teritorija je veoma teško završiti. Mogući završetak je demilitarizacija određene zone, ali za Putina ovaj rat nikad nije bio samo zbog teritorija. Najvjerojatnije razrješenje je da Ukrajina postane zemlja kandidat Europske Unije i NATO članica, što je najgori mogući ishod za Rusiju koji će je još više gurnuti prema zemljama koje preispituju ustaljenu međunarodnu hijerarhiju, kao što su Kina i Iran", navodi Fordham.

Ističe da je relativni mir i prosperitet u razdoblju od pada Berlinskog zida do pada Lehman Brothersa zapravo bio anomalija.

"Mislim da sada ponovo ulazimo u period učestalih konflikata oko teritorija i da će posljedica po Europu biti više ulaganja u obranu i sigurnost", zaključuje Fordham.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar