.webp){kind=icon}
Narodne obveznice ili narodni trezorci polako se šire regijom. Negdje kao praksa, a negdje još uvijek kao ideja. Prinosi koje pojedine države mogu garantirati građanima zaintereisranima za kupnju duga višestruko nadilaze one koje mogu dobiti štednjom u bankama, a isto tako višestruko su manji rizici za građane u odnosu na to da postanu aktivni investitori. TV tim Bloomberg Adrije ovog se tjedna bavio komparativnom analizom spomenutih financijskih instrumenata.
Evo kako ta slika izgleda Hrvatskoj i susjedstvu.
Hrvatska nastavlja svoju praksu zaduživanja kod građana na domaćem tržištu, umjesto kod institucionalnih ulagača i u inozemstvu. Nakon dva prošlogodišnja, u tijeku je treće takozvano narodno izdanje – ovaj put radi se o trezorskim zapisima. Godišnji prinos iznosi 3,75 posto za tromjesečno izdanje te 3,65 posto za jednogodišnje. Minimalni je ulog tisuću eura, tolika je vrijednost jednog trezorskog zapisa. Država ovako kani prikupiti 250 milijuna eura za tromjesečno izdanje i još 300 milijuna za jednogodišnje.
Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Asset Management, vjeruje da će interes ulagača premašiti ukupni planirani iznos, a kao idući korak u razvoju domaćeg tržišta kapitala predlaže inicijalnu javnu ponudu dionica nekoliko državnih i javnih tvrtki: HEP-a, Hrvatske Pošte i Hrvatske Lutrije.
Slovenija je prošli tjedan završila prvi upis državnih obveznica čiji je cilj bio financijski opismeniti građane i potaknuti tržište kapitala koje je, prema riječima slovenskog ekonomista Mateja Lahovnika, "klinički mrtvo". Čak 9.427 Slovenaca upisalo je 258,4 milijuna eura obveznica s dospijećem od tri godine i 1,09 posto višim prinosima u odnosu na oročene depozite dulje od dvije godine.
Zašto onda Slovenci, koji na računima imaju oko 29 milijardi eura, nisu uložili više i zašto je oko 70 posto Slovenaca upisalo obveznice kod banaka? Unatoč kritikama koje se pojavljuju u medijima, čelnik slovenske državne riznice Marjan Divjak ističe da je prva emisija državnih obveznica prošla prema očekivanjima te da su "izabrali najučinkovitiji način distribucije prve obveznice za male ulagače".
Napomenuo je da Slovenija slijedi primjer zemalja istočne i srednje Europe, odnosno da se "o takvim pitanjima nisu odlučivale zemlje s visokim rejtingom i dobrim pristupom tržištu kapitala".
Prirodna simbioza
Izdavanjem građanskih obveznica u Srbiji bi se razvilo tržište kapitala, ali država je za sada na rubu pokrivanja troškova izdavanja samo korporativnih obveznica. Pitanje je ima li interesa stanovništva za građanske obveznice u Srbiji? Naime, s financijske strane nema prepreka. Plaće rastu, depoziti stanovništva kod banaka više su nego udvostručeni u odnosu na razdoblje od 2010. godine. Ipak, čini se da u tom smislu nema financijske prepreke. Ali državne inicijative nema.
Aleksandar Zavišić, portfelj menadžer Ilirika ulaganja, navodi kako su građanske obveznice prirodna simbioza države i građana te win-win financijska kombinacija koja ima i učinak financijskog opismenjavanja te promicanja kulture ulaganja i štednje. Smatra pritom da upliv u sve ima i prilično jak bankarski lobi.
"Suština je da se država izravno obrati svojim lako dostupnim vjerovnicima, a da građani s druge strane dobiju vrlo solidnog dužnika kao što je država. Presudna je dobra volja, a vrlo je bitan i financijski moment. Stopa povrata trebala bi biti atraktivnija u odnosu na bankovne depozite, a s druge strane država bi imala nižu kamatu za dug koji izdaje izravno svojim građanima. Dobra volja podrazumijeva i političku i ekonomsku volju jer su banke jaki igrači'', kaže Zavišić kada je u pitanju izdavanje građanskih obveznica u Srbiji.
Konkurencija bankama
Prvi prinosi na državne obveznice u Makedoniji očekuju se u srpnju ove godine. Država je ovu vrstu obveznica do sada izdala dva puta. Prvi put prošle godine, u srpnju 2023. u iznosu od 23,5 milijuna eura, zatim u studenom iste godine u iznosu od 17,7 milijuna eura. Kamatna stopa na obje aukcije bila je pet posto, a rok dospijeća dvije godine. Potražnja je u obje izložbe premašila ponudu. Odluka makedonskog Ministarstva financija o uvođenju financijskih instrumenata proizašla je upravo iz hrvatskog iskustva, a prema najavama ministra financija Fatmira Besimija, ovaj će instrument kontinuirano biti prisutan na tržištu. No jesu li banke u Makedoniji vidjele konkurenciju u ovoj vrsti financijskih instrumenata i može li ih to potaknuti na podizanje kamata na depozite?
Prema riječima sveučilišnog profesora Marjana Patreskog, utjecaja na bankarski sektor nije bilo, jer je ponuđeni iznos bio mali u odnosu na štedne uloge u bankama.
''Ne bih rekao da su banke imale neku značajniju konkurenciju, prije svega jer je iznos prikupljen prošle godine kroz dvije emisije građanskih obveznica iznosio nešto više od 40 milijuna eura. Ako to usporedimo s ukupnom štednjom u Makedoniji riječ je o beznačajnom iznosu koji iznosi manje od 0,5 posto ukupne depozitne baze", rekao je.
Zašto država spava?
S obzirom na labavljenje financijskih uvjeta pod kojima se država zadužuje kroz državne obveznice, Petreski očekuje da će kamata na sljedećoj aukciji građanskih obveznica biti niža od pet posto.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković je prošle godine govorio o mogućnosti uvođenja državnih obveznica po uzoru na Hrvatsku, koja je izdala državne obveznice koje su njeni građani kupovali na tržištu kapitala. Iz Vlade Republike Srpske također su najavili da će novim uredbama i pravilnicima uskoro pokušati potaknuti stanovništvo na kupnju obveznica i dionica.
Sveučilišni profesor Željko Šain govorio je o tome zašto država spava i kako oživjeti financijska tržišta.
''Glavna kočnica u svemu tome je politika, odnosno ljudi koji kreiraju, odnosno provode ili nedovoljno provode ekonomsku politiku. Podsjetit ću sve nas da je još 2005. godine na razini Bosne i Hercegovine donesen Zakon o zaduživanju, dugu i jamstvima koji nikada nije proveden u praksi. Važno je i spomenuti da za velike investicije kao što je, primjerice, Koridor 5C ili bilo koji veliki državni investicijski pothvat važno državno zaduživanje. Dakle, od 2005. godine do danas taj zakon nikada nije proveden i to je najveći ekonomski, ali možemo reći i politički gubitak u Bosni i Hercegovini'', zaključio je.
