.webp){kind=icon}
Kako će izgledati 2024. godina? Na to pitanje odgovore smo potražili iz makroekonomske perspektive i perspektive dioničkog i obvezničkog tržišta. Tražili smo odgovore na pitanja o kretanju inflacije, tržištu rada i utjecaju izbornih procesa u Hrvatskoj i svijetu na gospodarske izglede. S druge strane zanimalo nas je i koji će sektori, kompanije i klase imovina dominirati u godini pred nama.
Brojna pitanja za dvojicu ekonomista. Razgovarali smo s Darkom Tipurićem, predsjednikom Hrvatskog društva ekonomista i Denisom Alajbegom, profesorom financija na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Tipurić kaže da ne vidi sukobe i konflikte politika u Hrvatskoj te tu ne brine, ali kada je reč o ostatku svijeta tu situaciju vidi drugačije.
"Vidite i u Europi da promjena u nekoj velikoj zemlji, kao što je recimo Poljska, pa i u maloj zemlji kao što je Slovačka, može biti jedan od okidača tektonskih promjena u unutareuropskim odnosima. A kad govorimo o Americi, znate i sami da će od ishoda izbora puno toga ovisiti na globalnoj sceni. Što i kako će biti? Mi možemo samo nagađati."
Tipurić vjeruje da će bez obzira na ishod američkih izbora, Europa biti gubitnik.
"Europa koja nema zajedničku politiku, Europa koja se u svojim usuglašavanjima izgubila i nema mogućnosti one brze reakcije koja je potrebna za svaku ozbiljnu zajednicu, odnosno kolektivitet. Bitno je brzo reagirati u nekim situacijama. Europa traži sveglasje u velikoj većini pitanja I tako zaostaje za svijetom, osobito kad pogledate te promijene u odnosima između četiri velike globalne sile. Europa sve više postaje muzej u koji će ljudi dolaziti iz drugih dijelova svijeta, pogledati i vidjeti, a najmanje će biti ono što je nekad bila - industrijska predvodnica, a tu mislim ne samo na Njemačku, nego i na Francusku i dio skandinavskih zemalja", rekao je za Bloomberg Adriju Tipurić.
Alajbeg na pitanje u čemu vidi perspektivu u narednoj godini kaže: "Uvijek bi se kladio na dionice. Statistički gledano, dionice će outperformati 6 do 7 godina u dekadi."
"Što se zlata tiče, u diverzificiranom portfelju 5 posto je sasvim dovoljno. Zlato kao klasu imovine, ne bih preporučio na bilo koja duža vremenska razdoblja, jer jednostavno povrat zlata je optimalan. Zadnjih 40 godina realni povrat, izražen u realnim novčanim jedinicama je 0 posto. Dionice su u međuvremenu imale 8 posto godišnje. Ako već imate tako dugoročni vremenski horizont, trebate ulagati u dionice, a ne u zlato", odgovara Alajbeg na pitanje treba li ulagati u zlato. Dodaje da je u slučaju recesije "umjesto keša bolje imat obveznice jer dolaskom recesije kamatna stopa ide prema dolje, a cijena obveznica prema gore. Dakle, ne vidim uvjete okolnosti u kojima bi netko dugoročno držao keš, pa ni zlato."
Na pitanje o perspektivi burze Alajbeg kaže: "IPO je uvijek dobar, produbljivanje likvidnosti tržišta je apsolutno uvijek dobro i ako se krene u tom smjeru, definitivno tržište od toga može imati korist. Međutim, mislim da će tržište pokrenuti tek značajniji rast cijena, a interes šireg sloja populacije pokrenut će pak taj značajniji rast. Ono što nedostaje ovom tržištu je pravi uzlet cijena. Ne možete očekivati od ljudi da investiraju u hrvatsko ili regionalno tržište koje 15 godina ne ide nigdje. Od 2009. godine ono jednostavno ne ide nigdje. Ono što je dobro, izgleda da je hrvatsko tržište probilo taj dugoročni trend i kreće u novi bull ciklus, što je za hrvatsko tržište i za hrvatske ulagače jako dobro."
O tome što će dogodine biti glavni pokretači ekonomskog rasta, zbog čega će europsko gospodarstvo kaskati za američkim prema svim prognozama, koje je prioritetno pitanje za dolazeću godinu, koji će sektori outperformati, kakva je perspektiva ETF-ova i još dosta toga, saznajte u videu.
