.webp){kind=icon}
S prvim danom 2024. u Hrvatskoj na snagu stupa porezna reforma. Novim poreznim rasterećenjem Vlada je ukinula prirez jedinicama lokalne samouprave, podigla osobni odbitak na 560 eura te preuzela dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s nižim plaćama. Istovremeno, prepustila je gradovima i općinama da sami određuju visinu poreza na dohodak unutar određenog raspona.
Općine i gradovi mogu odlučiti o novim stopama poreza na dohodak tako da dosadašnja niža stopa poreza na dohodak (20 posto) bude u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) od 25 do 35,4 posto. Zbog ukidanja prireza, većina velikih gradova odlučila se za podizanje poreznih stopa kako bi kompenzirala gubitak. Neki su gradovi odlučili zadržati postojeće stope poreza, a manjak od prireza kompenzirati podizanjem drugih nameta (porez na iznajmljivanje, porez na kuće za odmor i sl.).
Ima i gradova koji će dodatno smanjiti porezno opterećenje. Primjerice, Bjelovar i Sveta Nedjelja, gradovi koji su već ukinuli prirez, odlučili su se za dodatno rezanje poreza na dohodak. U praksi, plaće će primjerice u Zagrebu neznatno rasti, u iznosima koji se, ovisno o visini plaće, za samca kreću od dodatnih šest pa do 33 eura.
Čitaj više
Porezna reforma u Hrvatskoj brine računovođe i poduzetnike
Udruga Glas poduzetnika smatra kako će novi Pravilnik o doprinosima, oko kojeg je upravo završeno javno savjetovanje, računovođama izazvati velike probleme.
27.11.2023
Porezna reforma ide na Sabor, i dalje izaziva kontroverze
Porezna reforma donosi promjene koje će utjecati na dohodak građana i financijsku stabilnost lokalnih vlasti.
08.09.2023
Vlada u Sabor poslala poreznu reformu, Plenković kaže da će plaće rasti
Novim izmjenama ukida se prirez porezu na dohodak, povećava se osobni odbitak te prag za primjenu više stope poreza na dohodak.
07.09.2023
Vlada prihvatila prijedlog poreznih reformi kojima se ukida prirez
Od 2016. bilo je sedam krugova poreznih izmjena, rasterećenje je iznosilo 1,6 milijardi kuna.
28.06.2023
Zaključno s izdanjem Narodnih novina od 1. prosinca obznanjene su porezne odluke samo triju od 128 gradova te sedam od ukupno 428 općina. U jedinicama koje do kraja godine ne propišu same visinu stopa, tj. objave ih u Narodnim novinama, niža će ostati na sadašnjih 20, a viša na 30 posto. Gdje je prostor za daljnje porezno rasterećenje, pitali smo poreznog stručnjaka Vladimira Nola iz tvrtke Mazars.
Poreznim izmjenama od prvog siječnja gradovi gube prirez, ali im se to kompenzira tako da mogu povećati stope poreza na dohodak. U praksi će se plaće zbog toga tek neznatno povećati. Ima li takva porezna reforma ikakvog ekonomskog učinka?
Nema značajnijeg ekonomskog učinka. Gradovi mogu imati apsolutno iste stope kao što su imali dosad. Grad Zagreb je najavio da će uvesti stopu od 23,6 posto (najviša zakonom dozvoljena stopa poreza na dohodak, op.a.). Neki drugi gradovi mogu imati malo veću fleksibilnost. Efekti nisu toliko veliki, to je 30-ak eura. Gomila administracije, a ustvari malen porezni efekt. Vidjet ćemo kako će ići.
Je li se moglo nekako hrabrije ići s tom reformom? Znamo da unutar poslovne zajednice ljudi kažu da bi trebalo kompletno ukinuti porez na dohodak.
Teško da će se tako nešto dogoditi, ali hajdemo barem razmišljati o tome. Marketinški bi bilo super da uvedemo neki flat-rate, primjerice fiksnu stopu poreza od 10 posto na sve dohotke. Slovačka je tako napravila marketinški boom i privukla gomilu investicija. Nije to bilo nešto ključno investitorima, ali svi vole vidjeti jednostavnost u primjeni poreza. Flat-rate je nešto o čemu bi trebalo razmišljati. Ali opet, s druge strane ima lobiranja sa svih strana i teško da će se tako nešto postići.
Porez na nekretnine, većina zemalja EU-a ga ima. Hrvatska ga nema i, prema riječima ministra financija, zasad ne planira uvoditi. Treba li nam i kada?
Bilo bi "fora" da ga imamo, imalo bi smisla. S razlogom druge zemlje to imaju, a mi imamo situaciju nesređenih zemljišnih knjiga, vlasničkih odnosa itd. Zbog toga se sama primjena najviše odgađa, ali to je i političko pitanje. Kod nas se često s viškom love kupuju nekretnine, to je oporezivanje maleno.
Često čujemo da bi značajan iskorak u razvitku tržišta kapitala u Hrvatskoj bio upravo uvođenje poreza na nekretnine. S obzirom na to da se to neće u skorije vrijeme dogoditi, kako biste vi stimulirali tržište kapitala u Hrvatskoj?
Teško da se može napraviti puno više. Mi sad imamo pristojan porezni sistem što se tiče oporezivanja dohotka od kapitala, to je 10-ak posto ili 12 sad po novome. Imamo neoporezivanje kapitalnih dobitaka ako je prošlo više od dvije godine od inicijalne investicije. To malo koja zemlja ima. Jako smo dobri po tome. Više je pitanje ovako psihološko, u što ljudi trebaju ulagati. Sad je fora bila ovo s obveznicama, s trezorskim zapisima. Kamate su malo povoljnije, vjerujem da će to nekako utjecati na tržište nekretnina da netko tko sad ima viška novaca, da možda ipak neće kupiti nekretninu, nego će uložiti u obveznice. Više od toga s porezima teško možemo bolje napraviti. Stvarno smo dobri što se toga tiče, ako gledamo ostale zemlje.
Kad već spominjete porez na kapitalnu dobit, nedavno nam je državni tajnik Ministarstva financija rekao da se planira ukidanje poreza na kapitalnu dobit u Hrvatskoj. Kako vam se to čini?
Pridonijet će, ali neće značajno. No bilo koje rasterećenje je dobro za nas.
Što je s porezom na dobit? Ima li tu prostora za rasterećenje?
Tu smo isto relativno okej u usporedbi s ostalim zemljama. Imamo dvije stope, imamo 10 posto ako su nam prihodi do milijun eura i imamo 18 posto za prihode veće od toga. Inicijativa OECD-a je da se uvede jedan globalni porez od 15 posto. Mi smo dobri po tom pitanju. Kad gledamo druge zemlje, imaju značajno veće poreze na dobit. Recimo, bilo bi dobro da se može to rasteretiti. Spuštanje do granice od 15 posto bilo bi savršeno.
Da ste ministar financija, koji biste prvi idući porez izmijenili ili ukinuli?
Prvo bih radio puno na administraciji koja je trenutačno preteška. Što god da se radi na razini države, pokušava se preusmjeriti administracija s države na poduzetnika, a to je jedan prikriveni namet. Ima puno načina na koji se može pojednostaviti administracija, i to značajno. Jedan dio se može automatizirati na razini države. PDV nećemo tako skoro dirati, jer puno toga se financira iz PDV-a. Stopa od 25 posto je stvarno ogromna, bilo bi odlično kada bismo imali neki dugoročni plan da polako to smanjujemo.
Na koliko?
Dvadesetak posto bilo bi, recimo, pristojno. Međutim, to opet ovisi o svim drugim rupama u proračunu. Imamo rastuće rupe u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Sve se to nekako iz tih prihoda od PDV-a mora krpati. Dok ne uredimo te sustave i ne vidimo tu kako optimizirati, nećemo nikad moći neke bitne velike poreze smanjiti. Prije svega, gledao bih rashodovnu stranu tih posebnih proračuna.
-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.
