.webp){kind=icon}
Luka Koper, Luka Ploče i Luka Rijeka ostvarile su prošle godine snažan rast prihoda u prosjeku od 47 posto. Naši analitičari upozoravaju kako su vrhunci koje je pomorska industrija dosegla 2022. godine u budućnosti neodrživa. Stoga očekuju usporavanje profitabilnosti zbog nižih stopa otpreme te rasta troškova inputa i logistike. Kako je ove godine poslovala Luka Ploče za Bloomberg Adria TV ispričao je Hrvoje Livaja, predsjednik Uprave te pomorske tvrtke.
Upravo ste na Zagrebačkoj burzi objavili financijsko izvješće za prvih devet mjeseci. Kako je poslovala Luka Ploče?
Točno, objavili smo rezultate, poslovali smo vrlo dobro. Promet nam je manji u odnosu na prethodnu godinu za deset posto, napravili smo 3,7 milijuna tona. Međutim, profitabilnost nam je bolja. Kada gledamo rezultat iz osnovne djelatnosti, imamo poboljšanja, EBITDA marža nam je iz tog dijela 44 posto u odnosu na prethodnu godinu kada je bila 40 posto. Ukupni rezultat nam je 13,5 milijuna eura u smislu EBITDA-e, a kada gledamo dobit prije poreza smo na 10,8 milijuna eura.
Čitaj više
Analiza: Vrhunac pomorske industrije iza nas, jadranske luke to ne brine
Tri su glavna igrača u pomorskom prometu u regiji: Luka Koper, Luka Ploče i Luka Rijeka.
26.10.2023
Luka Kopar, Rijeka, Venecija ili Trst - koja raste i zašto?
Željeznica presudna za konkuretnost morskih luka.
02.10.2023
Morske luke imaju veći broj putnika, ali je promet robe pao
U hrvatskim morskim lukama u prvoj polovici ove godine bilo je 12,2 milijuna putnika ili 7,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
14.08.2023
Generalno, zasad ste zadovoljni?
Zadovoljni smo i najveći generator je bio prihod od skladištenja jer kao što ste i sami rekli, tokovi su se malo usporili i u tom segmentu nam se taj dio poslovanja i profitabilnosti poboljšao.
Kada gledamo retrospektivu i vidjeli ste našu analizu, koji su to bili driveri rasta za Luku Ploče? Jesu li to visoke brodarine, a onda i višak prekrcanog tereta, i duže vrijeme zadržavanja brodova, što utječe i na prihode od skladištenja?
Republika Hrvatska i ova regija ima odličan geografski položaj koji smo napokon počeli koristiti. Rat u Ukrajini je te logističke tokove poremetio i promijenio gdje su se u odnosu na Sjeverno more i na Crno more tokovi promijenili u našu korist. Tako da smo mi počeli koristiti našu dobru poziciju i u tom smislu, s obzirom na tragičnu situaciju na Bliskom istoku, možemo očekivati i daljnje promjene u logističkim pravcima.
U vašu korist?
To ćemo tek vidjeti. Ono što danas svi osjećaju je pad agregatne potražnje i nekakve naznake recesije.
Porast u prodaji je doveo i do poboljšanja profitabilnosti. Doduše, sve ukazuje na daljnji rast ulaznih troškova. Koji su troškovi u najvećoj mjeri pritiskali profitabilnost za Luku Ploče?
U najvećoj mjeri su nam rasli troškovi električne energije, trošak goriva i trošak rada. Našim zaposlenicima smo u više navrata korigirali plaće i isto tako vidimo da ćemo morati nastaviti u tom smjeru.
Izvještaji naših analitičara pokazuju da su se investicije povećale za 93 posto u 2022. u odnosu na godinu prije, je li dio njih usmjeren ka prilagodbi trendovima u globalnoj trgovini? Sami ste spomenuli da su se trgovinski pravci promijenili, kontejnerizacija je pojačana, tu je i utjecaj novih tehnologija, primjerice, automatizacija terminala.
Točno je, sve luke u regiji se prilagođavaju novonastalim situacijama, klimatskim promjenama, što povećanim zahtjevima za našim uslugama. Svi gledamo, u kontekstu električne energije, da ulažemo u solare, obnovljive izvore energije. Mi smo recimo pokrenuli projekt digitalne transformacije u suradnji s profesorima s FER-a i to vidimo kao preduvjet za konkretizaciju automatizacije i ostalih stvari. Ono što ćemo i dalje nastaviti ulagati je u ekologiju i da smanjimo efekte koje imamo od prašenja i slično.
Koje najznačajnije investicije izvodite ili planirate za pojačanje ili modernizaciju postojećih kapaciteta, da bi se potaknuo jači rast profitabilnosti u budućnosti?
Od velikih kapitalnih investicija naglasili bismo da planiramo ići u iduću fazu kontejnerskog terminala jer bi na taj način mogli prinijeti matice u Luku Ploče. U terminalu za rasute terete ćemo ići nabavljati još novih sredstava, a pored toga ćemo razmatrati da na novom terminalu radimo transshipment. To sve skupa vidimo kao preduvjet da bi sutra poboljšali profitabilnost, odnosno da bismo ostvarili marže koje danas ostvarujemo.
Kada govorimo o prekrcanom teretu u razdoblju ispred nas, što očekujete i koja je struktura očekivanog tereta?
Očekujemo vrlo slično kao što je bilo dosad, vidimo i ovu situaciju na Bliskom istoku. Mi smo položaj iskoristili i svi skupa moramo biti spremni prilagođavati se promjenama, biti spremni ulagati u nove tehnologije, stremiti automatizaciji. Očekuje nas dosta izazova u budućnosti.
Nedavno ste objavili da ste prva pomorska luka u Hrvatskoj koja je objavila ESG izvještaj. Znamo da je ESG buzzword u svijetu, svi se trude poslovati u skladu s njime, banke de facto pritišću s uvjetima za financiranje. Kako se konkretno ESG uklapa u industriju pomorskih luka, konkretno u Luku Ploče? Ovako na prvu ne bi se reklo da ide previše jedno s drugim.
Idemo svi skupa u tom smjeru, na kraju dana vidimo veliki utjecaj klimatskih promjena, vidimo sve veće potrebe za automatizacijom, tako da ćemo u tom smislu stremiti ka tome. Svi skupa se moramo tome prilagođavati da ekologija bude jedan od primarnih stupova, da obnovljivi izvori energije budu u tom smislu kako bi se smanjio otisak. Tako da nas to sve očekuje i bolje je taj proces započeti što prije jer nas neminovno sve čeka.
U kojem ste obliku do danas implementirali ESG? Imate li neki primjer po kojem se razlikujete od ostalih luka?
Primarno smo ulaganja u ekologiju i solare stavili na prvo mjesto, mislim da su i ostale luke po vrlo sličnom modelu, to nije nešto što nas posebno razlikuje, ali ni ne treba. Svi skupa trebamo ići u tom smjeru.
