.webp){kind=icon}
Europska središnja banka (ECB) došla je do kraja ovog ciklusa podizanja kamatnih stopa i nema potrebe za nastavkom, poručio je uoči odluke Europske središnje banke za Bloomberg Adria TV Ivan Dražetić, voditelj obvezničkog poslovanja u InterCapitalu. Fokus se, kako kaže, premješta na makroekonomiju i gospodarski rast jer je vidljivo da rast BDP-a usporava diljem eurozone. Ipak, smatra kako će Hrvatska izbjeći recesiju.
Današnji sastanak upravnog odbora Europske središnje banke u fokusu je ulagača jer će kamatne stope biti glavna tema rasprave. Što očekuješ - pauzu ili novo povećanje?
Očekujem kraj podizanja kamatnih stopa koji je označen nekoliko sastanaka prije. Fokus je na makroekonomiji i stopi rasta. Već je sada evidentno da zemlje eurozone usporavaju, čak i na periferiji. Njemačka je već u tehničkoj recesiji, i pitanje je hoće li iz nje izaći. Dakle, nema potrebe za daljnjim podizanjem kamatnih stopa. Kvantitativno zatezanje, smanjenje bilance ECB-a je također bilo u fokusu na ovom sastanku, ne vjerujem da je potrebno ubrzati to kvantitativno zatezanje.
Kako će to utjecati na obvezničke prinose u eurozoni, odnosno na Hrvatsku?
Obveznički prinosi zbog ove odluke na dugom kraju rastu. Prinosi na desetogodišnje njemačke obveznice pokušavaju probiti tri posto, u Americi čak pet posto. Što se tiče rasta prinosa, što smo vidjeli, vidjeli smo. Možda vidimo još neki marginalni porast, ali ovo je vjerojatno vrhunac. Posebno je interesantno da se sav ovaj porast dugoročnih prinosa dogodio unutar šest tjedana, prije se ništa nije događalo. To je prvenstveno zbog toga što je FED naznačio da bi iduće godine moglo biti manje rezanja kamatnih stopa nego što je tržište očekivalo, i to je automatski podiglo dugoročna očekivanja kamatnih stopa. Međutim, ta su očekivanja u realnoj razini, pa ne očekujem neke velike promjene na tom planu.
Inflacija u EU (HICP) zamjetno je usporila u rujnu na 4,9 posto, za jedan postotni bod u odnosu na mjesec prije. No restriktivne monetarne politike kojom se suzbija inflacija plaća gospodarstvo, mnoge zemlje eurozone već su u tehničkoj recesiji. Misliš li i dalje da će to biti plitka i prolazna recesija?
Mislim da hoće. Kako inflacija dolazi pod kontrolu, oslobodit će se i neke poluge rasta. U Hrvatskoj su najavljene i porezne izmjene i podizanje plaća u javnom sektoru, a imamo ogroman javni sektor od 225.000 ljudi. Sve to će u idućoj godini imati efekt i na rast BDP-a, odnosno ublažavanje usporavanja rasta. U Hrvatskoj uopće ne očekujemo recesiju. Uvjereni smo da će stope rasta biti ista kao i ove godine, prvenstveno zbog poreznih izmjena. Pritom, 2024. je i superizborna, čak tri izbora, a to je obično povezano s malo opuštenijim trošenjem proračunskih sredstava, fiskalna strana će dati podršku općem ekonomskom rastu, a nastavlja se i investicijski ciklus. U Hrvatskoj ne očekujem tehničku recesiju, nego rast koji će biti sličan ovogodišnjem, možda postotni poen sporiji. Ne očekujem tehničku recesiju ni na periferiji eurozone, jer ih gura turizam. Portugal, Španjolsku, Italiju gura turizam i daje im podršku. U ovoj zadnjoj fazi ekonomskog ciklusa, vidimo da zemlje koje se više oslanjaju na uslužni sektor, prvenstveno turizam, imaju bolje rezultate od onih koje se oslanjaju na industriju, poput Njemačke.
Prije toga, ministar financija najavio je izdanje trezorskih zapisa za građane do kraja 2023. Koliku razinu prinosa tu očekuješ, i misliš li da će to potaknuti banke na dodatno povećanje kamata na depozite?
Banke i dalje imaju visok višak likvidnosti. Mislim da će prinos na retail trezorac biti između 3,2 i 3,6 posto. Ne očekujem viši prinos nego na narodnu obveznicu iz ožujka. Krivulja je invertirana, prinosi na kraći rok veći su nego na dulji rok, ali takvi su i depoziti. Ako banka daje depozit 3,25 posto na šest mjeseci, uočit ćete da ona daje na godinu dana 2,8 posto. Dakle niža kamatna stopa na dulji rok, jer je invertirana i krivulja prinosa na obveznice. Taj trezorac bi mogao biti izdan u iduća dva tjedna. Banke su podignule kamatne stope netom prije najave ovog trezorca, tako da ne očekujem neki velik odljev ni novo podizanje kamata na depozite.
-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.
