Vuković: Zaradili smo jer smo jako shortali na tržištu obveznica

Prilično loš treći kvartal za više-manje sve klase imovine. Robe su tu donekle iznimka, ali benchmark indeksi svjedočili su i boljim vremenima. Vuk Vuković, CIO Oraclum Capitala pojasnio je kako je njihov Bason fond donio veće prinose od primjerice indeksa S&P 500. Osim toga, otvorili smo i teme dinamike tržišta nakon izbijanja rata između Hamasa i Izraela

Za početak, osvrt na ono što se dogodilo prošlog vikenda na Bliskom istoku. Što ste vi zapazili kao direktnu reakciju na tržištima?

Prvo da kažem da se dogodio odvratan teroristički čin i apsolutno bezrezervna podrška državi Izrael da kazni sve zločine koji su počinjeni i mislim da treba najoštrije osuditi sve one koji to idu opravdavati na bilo koji način, a pogotovo tzv. progresivci koji ne znaju ništa ni o čemu, a najmanje o povijesti tog pitanja i Pojasa Gaze i svega što se tamo događa. Što se tiče samih tržišta, predviđati geopolitičke efekte i njihove učinke na tržište je dosta teško i nezahvalno. Čak se ni ja ne usudim, a znam nešto o geopolitici. Naprosto zato što su te stvari uvijek dosta fluidne i tržišta ponekad reagiraju, overshootaju. Točno se to dogodilo u ponedjeljak. Vi ste imali pad odmah na početku i na kraju završili u plusu. Zadnja tri dana u plusu, jučer je naprosto padalo zbog CPI-ja, ne zbog ne zbog geopolitike. Zato što geopolitički događaji imaju dalekosežnije posljedice. Sjetite se, recimo, rata u Ukrajini. Isto ste imali. Odmah pad na početku na otvaranju i futuresi su padali i onda na kraju dan je završio u plusu skoro dva posto. Naravno da je cijeli taj rat imao ogromne posljedice na tržišta kasnije. Naglasio je učinak inflacije. Vidjeli smo što se dogodilo s cijenama energenata itd., ali inicijalne reakcije tržišta je tu uvijek teško za tumačiti, često su vrlo kontraintuitivne.

Zaista loši kolovoz i rujan za gotovo sve klase imovine. Ali vi ste uspjeli sa svojim fondom outperformati glavne indekse. Kako?

Dva su elementa. Prvi je macrotrading koji radimo, a drugi je taj naš Bason. Ono na čemu zarađujemo. Najveći izvor naših prinosa. Kratkoročna predviđanja svaki tjedan što će se događati, i to se temelji na našoj znanstvenoj metodologiji, a zapravo kad gledate malo širu makropriču, nije čudno da je 31. srpnja bio baš vrhunac tržišta ove godine. Tad je Jannet Yellen, američka ministrica financija izašla s idejom da će Amerika financirati svoj deficit, odnosno zaduživati se u dugoročnim obveznicama, dakle desetogodišnjim, 20-godišnjim, 30-godišnjima. Kao posljedicu toga vi ste imali ogroman selloff obveznica koji je povukao za sobom i dionice i čak, vidjeli smo, i zlato je padalo. Jedino su commodities malo rasli. U pravilu kad se tako nešto događa i kad imate ovakvu korelaciju gdje gotovo sve vrste imovine padaju jedna za drugom, a pogotovo se to događa u dva mjeseca, dakle ovo je za čitav treći kvartal, onda je to znak da nešto nije normalno. Ako se Amerika zadužuje, a trenutno Amerika ima ogroman proračunski deficit sad u ovom novom proračunu od skoro šest posto BDP-a, a to znači novo, ogromno novo izdanje obveznica, ogroman iznos čak i za Ameriku, i mora se zaduživati za 30-godišnje pet poso na desetogodišnje 4,8 posto. Govorimo o ogromnim troškovima čak i za Ameriku. To vam dovoljno govori. Čim se Amerika zadužuje dulje od Hrvatske i nekih zemalja na Balkanu, nešto nije normalno. Dakle, to upravo ta situacija. Tržišta očekuju ogroman supply, ogromnu ponudu novih obveznica i naravno, to utječe na njihovu cijenu i one povlače sve ostalo sa sobom. To je taj efekt koji se događa u zadnja dva mjeseca. Mi smo tu jako shortali i zato ovakav prinos.

Kada uzmemo u obzir cijelu makroekonomsku geopolitičku situaciju i pogledamo k ovom posljednjem kvartalu 2023. godine, gdje se kriju opasnosti, gdje se kriju prilike?

Ja bih rekao da te on prati, što će se dogoditi na obvezničkom tržištu koje zadnje tri godine, ako ste primijetili i onih koji to prate i pratite, sigurno ovoga da su stvari u padu, već tri godine su tu veliki gubici na obveznicama, što je veliki pritisak onih koji drže te obveznice. To su, kao što svi znamo, i banke i mirovinski fondovi. Oni trenutno sjede na ogromnim nerealiziranim gubicima. Naravno, vi ako držite obveznicu do dospijeća, nikakav problem, dobijete čitavu glavnicu i sve nazad, ali problem je ako imate potrebu za likvidnošću i prodate ranije, onda se dogodi situacija da morate prihvatiti taj gubitak. To se dogodilo u trećem mjesecu s SVB-om, i taj čitavi problem tih regionalnih banaka koji su naprosto imale ogromnu potrebu za likvidnošću, i stvar je krahirala. To se velikim bankama još ne događa, što je za sada dobro, ali pritisak je definitivno tu. I to tržište obveznica jako utječe na same dionice. Što se tiče dionica, zadnja šansa za takozvane bikove, one koji očekuju nekakav rast ove godine, su izvještaji. Ako tu stvari budu puno bolje od očekivanog, onda možemo čekati nekakav mali rally do kraja godine koji će opet  za sobom povući short squeezove, ako se i tu stvari pokažu lošima, i onda onda možemo očekivati još jedan lag prema dolje.

Ajmo se kratko osvrnuti na tržište nafte. Može li se očekivati da u slučaju eventualnog jačeg pritiska na Iran, Saudijci odvrnu pipu, pa da ipak ne gledamo neki značajniji rast cijene?

Teško je te geopolitičke evente jako dobro uklopiti u ono kako će tržište reagirati. Ovo je normalna i očekivana reakcija, a opet se nekako i korigira u skladu s ovim što sam upravo spomenuo. Ako taj pritisak na Iran urodi plodom i ako Saudijci puste novu i veću ponudu nafte, definitivno će to utjecati na cijenu. S druge strane, imate još jedan pritisak. Amerika je na povijesno niskim razinama svojih rezervi nafte, što definitivno isto tako utječe na cijenu. Nisam nešto pretjerano optimističan da bi ta cijena moglo prejako ići dolje.