Kolinski: Tržište će ukrotiti divljanje cijena, ali moglo se i oštrije intervenirati

Hrvatska tijekom ljeta nije baš bila među najboljim učenicima po pitanju suzbijanja inflacije, ali barem su trendovi koje smo gledali bili pozitivni. No, ovo posljednje očitanje pokazalo je da inflacija ponovno ubrzava.

Uzmemo li u obzir i globalne faktore, postavlja se pitanje hoće li ovo ubrzanje inflacije utjecati na šire ekonomske trendove u regiji. Indikatore koji su se pojavili prošlog tjedna u kontekst nam je stavio konzultant i menadžer portfelja Mario Kolinski.

Zašto inflacija opet ubrzava?

Ne bih se previše zabrinjavao oko toga. Duži trend je ipak opadanje. Dvije stvari su bitne. Jedna je rast cijena energenata. To su bitni proizvođači koji reguliraju cijenu. Odlučili su da će malo stati s proizvodnjom. Sada se povećava cijena energenata. S druge strane, kao što ste rekli, nismo baš bili među uspješnijima u EU-u. Problem je i povećanje cijena koje se dogodilo u turizmu. Hrvatska je skupa zemlja bez jasno definirane turističke strategije. Digli smo cijene kao i drugi, a kada se vidio rezultat, izostala je korekcija cijena.

Portugal i Španjolska su također izrazito turističke zemlje, a Španjolska ima višestruko nižu stopu inflacije od Portugala. Dakle, turizam nije nužno teret?

Upravo sam Portugal spomenuo prije početka sezone. Portugal se cjenovno pozicionirao nešto niže i oni su uvidjeli da s nižim cijenama mogu privući taj dio kolača. Oni se orijentiraju prema Americi. Tamo su u biti tražili svoje tržište. Španjolska je također napravila jako dobar posao. Što se tiče inflacije, oni su puno brže i puno agresivnije pristupili toj borbi. Čak da su određivali koliko visina rente može biti.

Je li to tip intervencija koji bi se i ovdje trebalo primijeniti?

Mogao bi, ali sve zavisi o tome je li to moguće i postoji li politička volja. No time opet ulazimo u sferu slobodnog tržišta. Mislim da će se tržište samo korigirati, ali potrošači ipak znaju bolje. U jednom trenutku će reći: "Ovo je ipak previše za ono što dobivamo." Stoga, mislim da će ipak to slobodno tržište samo korigirati. 

Je li BDP s 2,7 na nižim razinama od očekivanog?

U usporedbi s prijašnjim projekcijama, ovo su više razine. Dvije stvari se guraju u naš BDP. S jedne strane su EU-ovi fondovi, a s druge strane turizam. Bez obzira na to što tek moramo vidjeti brojke, mislim da će biti dobro s obzirom na smanjeni broj dolazaka, posebno s njemačkog tržišta.

Idemo malo proširiti priču na SAD. Tamo također, koliko god agresivni bili, i dalje imaju problem s inflacijom. Što možemo očekivati od Feda?

Amerika jasno vidi trend rasta plaća. Amerika je u servisnom sektoru. Powell je bio dosta nedefiniran zato što su ti podaci bili nedefinirani. S jedne strane imate podatke koji pokazuju usporavanje PMI-ja. Kontrakcija i u proizvodnji i kontrakcija u servisnom sektoru koji je 80 posto američkog gospodarstva. S druge strane, imali smo poslove koji su bili sticky i nisu htjeli pasti. Aktivnosti koje su oni poduzimali tek sad počinju nekako davati rezultate.

Powell je bio nedefiniran i dodao je da će pratiti podatke, ali podaci trenutno šalju miješane poruke. On je rekao da će pratiti tri stvari – tržište nekretnina, poslove i PCI. Nekretnine su još uvijek snažne, ali pokazuju se određeni problemi koji dižu cijene gradnje poput ESG regulative koja znatno poskupljuje cijenu gradnje. Međutim, u Americi su visoke kamatne stope odbile ljude da stave nekretnine na tržište i samim time se stvorila velika potražnja za gradnju novih nekretnina. Ljudi koji su prodavali kuće i koji su imali financiranje po, recimo, tri posto, ne žele ulaziti u refinanciranje po sedam posto. 

Nekretninski sektor je ogroman i bitan sektor koji može inicirati recesiju. Jeste li u onom taboru koji smatra da će recesija na koncu doći u SAD ili ne?

U povijesti je bilo jako malo soft landinga. Fed poduzima aktivnosti da uspori gospodarstvo. Neminovno je da će recesija doći. Ako pogledamo nekretninski sektor, tu će biti velikih problema. Također imamo novi trend, taj hibridni način rada, pa je pitanje je li tolika potreba za poslovnim prostorom.

Je li ovo, u vrijeme kada govorimo o investiranju, za long ili short pozicije?

Ovdje isto vlada veliki polaritet. Primjerice, dva velika investitora Burry i Buffett. Potonji zauzima long pozicije. On longa nekretninsko tržište i bankarski sektor. Burry shorta S&P i izlazi iz bankarskih pozicija. Sve je pitanje na koji rok gledamo. Ako gledamo na nekakav kraći rok, mislim da će više kamatne stope pozitivno utjecati na bankarski sektor. Međutim, i onda pričamo o postojećem portfelju. Kako će to utjecati na novi portfelj? Hoće li te visoke kamatne stope prepasti potrošače i ponukati ih da ipak sačekaju neka bolja vremena?