.webp){kind=icon}
Poruke s posljednjeg samita američkih Saveznih rezervi u Jackson Holeu nisu bile što su tržišta željela čuti. Središnji bankari odlučni su inflaciju svesti na ciljanu razinu bez obzira na visoku cijenu, uključujući recesiju koja u ovom trenutku predstavlja daleko veću opasnost za Europu nego za SAD.
Fed: Bolje pretjerati, nego prerano zaustaviti rast kamata
Podsjetimo, srpanjska temeljna inflacija u SAD-u pokazala je tek neznatan rast u odnosu na lipanj, ali to je za Fed bio znak upozorenja. Čelnici Saveznih rezervi složno su se oglasili iz Jackson Holea kako će smanjenje inflacije na ciljanih dva posto zahtijevati hlađenje američkog tržišta rada i izvjesno razdoblje ekonomskog rasta ispod uobičajenog trenda. Od postojećeg cilja inflacije neće biti odustajanja.
"Bude li potrebno, spremni smo nastaviti podizati kamatne stope i držati ih na višoj razini dok ne budemo uvjereni da inflacija usporava na ciljanu razinu", rekao je Powell u obraćanju.
Sličan stav iskazali su i drugi čelnici Feda. "Mislim da je opuštanje monetarne politike bilo veća greška nego prejako zatezanje, jer u drugom slučaju možemo promijeniti smjer", rekla je predsjednica Saveznih rezervi u Clevelandu Loretta Mester.
Razdoblje monetarne restriktivnosti bit će dulje
U razgovoru za Bloomberg Adria Connect, menadžer portfelja i financijski analitičar Momentum Securitiesa Ilija Protić kaže da se iz Powellova stava može naslutiti kako je prvi čovjek Feda zadovoljan dosadašnjim rezultatima u borbi protiv inflacije, ali i reakcijama tržišta na izjave i poteze Feda.
"Sada slijedi fina faza monetarnog podešavanja u kojoj je izražen dvostrani rizik – da se pretjera ili da se ne učini dovoljno, pri čemu je margina greške prilično mala. Jasno je da će se Powell truditi ići postupno, sastanak po sastanak, i da su sve opcije otvorene", kaže Protić.
Kada je riječ o opcijama, mnogi su investitori revidirali očekivanja da je Fed završio s podizanjem kamatnih stopa.
"Do prije par tjedana i sam sam bio zagovornik toga da smo, bar kad je riječ o Fedu, vidjeli sve, pa da negdje od polovice iduće godine možemo očekivati i neko popuštanje kad je riječ o monetarnoj politici. Sada mi se čini da još jedno podizanje Fedovih kamatnih stopa nije nemoguće, a razdoblje povišenih kamatnih stopa produžuje se negdje do kraja 2024. godine", tvrdi Protić.
Europa u većem riziku od ozbiljne recesije
I dok izjave čelnika Feda nisu bile poruka koju su tržišta priželjkivala, ta je poruka i dalje bila daleko konkretnija od onoga što je predsjednica Europske središnje banke bila spremna reći. Christine Lagarde bila je vrlo oprezna kada je riječ o odluci na zasjedanju u rujnu, ali između redova nazire se slična poruka onoj koja dolazi iz Feda – ECB će se za ciljanih dva posto boriti svim sredstvima.
Inflacija u eurozoni | Bloomberg Adria Connect
"Oslanjat ćemo se na podatke, što nas primorava da odlučujemo sastanak po sastanak. S obzirom na to da se nosimo s neobičnim ekonomskim uvjetima, ne možemo se oslanjati na tradicionalne modele prognoze inflacije. Moramo se usmjeriti na druge elemente i indikatore, uključujući osnovnu inflaciju. Istovremeno, moramo pratiti kakve učinke naša monetarna politika ima na ekonomiju", kazala je Lagarde.
Učinci te politike osjećaju se puno jače u Europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, gdje ekonomska aktivnost i dalje opada. Jasno je da je pred Europskom središnjom bankom puno teži zadatak borbe s inflacijom u fragmentiranom sustavu koji se suočio s energetskom krizom koja je zaobišla SAD.
"Kad je riječ o ECB-u, sva predviđanja temelje se na tome da je još uvijek dominantni scenarij neka vrsta mekog prizemljenja ili blage inflacije. Međutim, u Europi postoji i šansa da se dogodi ozbiljnija recesija, što će značajno promijeniti okruženje i buduće korake, zbog čega je teško predvidjeti daljnje poteze ECB-a", zaključio je Protić.
O tome jesu li središnji bankari recesiju vidjeli kao izlaz iz borbe s inflacijom i je li tržište obveznica sigurna luka u takvom monetarnom okruženju možete saznati u intervjuu na videu.
