.webp){kind=icon}
"Koliku razliku može činiti godina dana, najbolje pokazuje usporedba s prvim polugodištem prošle godine, čiji je početak bio apokaliptičan: s 2022. godinom bili smo ušli u treću godinu pandemije, s najvećim globalnim valom COVID-19 slučajeva od pojave novog virusa, da bi veljača donijela novi šok – početak ruske agresije na Ukrajinu."
Ovako je svoje polugodišnje izvješće započela Zagrebačka burza. I nije da nisu u pravu. Sada već daleka prva polovica prošle godine zaista je izgledala loše, i to na svim frontovima. No stvari su se brzo dovele u red. Početak godine na domaćem je terenu ponajviše protekao u znaku uvođenja eura, a na burzu su se uvrstile obveznice Republike Hrvatske, ali i Zagrebačkog holdinga. Promet unutar knjige ponuda bio je gotovo 24 posto bolji nego polugodište prije. Tržišna kapitalizacija ojačala je značajnih gotovo 12 posto, a ona dionica 14 posto, dok je kapitalizacija ETF-ova bila čak 93,5 posto bolja nego u drugom dijelu prethodne godine. Gotovo su svi indeksi ostvarili značajan dvoznamenkasti rast, i to u rasponu od 11,7 posto (CROBEXnutris) pa sve do 48,4 posto (CROBEXindustrija). Bila je ovo prilika da porazgovaramo s predsjednicom uprave ZSE-a Ivanom Gažić.
Održivo poslovanje je imperativ, izjavili ste prilikom listanja obveznica Holdinga. Hoće li ono biti opterećenje za poslovanje?
Čitaj više
Kraj tjedna donio najvišu zaključnu vrijednost Crobexa u 15 godina
Indeks zaključen na 2372,56 bodova.
14.07.2023
Zagrebački holding izdao ESG obveznice
Zagrebački holding u utorak je izdao ESG obveznice vrijedne 305 milijuna eura.
11.07.2023
Zagrebačka burza u plusu, dionica Spana rekordno visoko
Tjedan je na Zagrebačkoj burzi započeo rastom Crobexa i prometa.
10.07.2023
Kraj polugodišta Crobex obilježio najvećim dnevnim padom u posljednja dva mjeseca
Vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze skliznula 0,8 posto, najviše zbog oštrog pada cijena dionica Podravke i HT-a.
30.06.2023
S obzirom (na to) da smo dio Unije koja je kao jedan od ciljeva definirala zelenu tranziciju, sigurno će ulaganje u te instrumente biti u fokusu investitora. To je briga o budućnosti. Klimatske promjene su jedan od problema, pa konkretno u slučaju ZG Holdinga su si kao ciljeve stavili smanjenje sortiranog otpada i povećanje energije iz obnovljivih izvora. To omogućuje veći izvor sredstava. Ovo je jedna dodatna barijera, ali investitori žele isplativost na duži rok.
Kako objašnjavate trend delistiranja kompanija s burze, gdje većina kompanija kao razlog odlaska navodi preveliki trošak burze u odnosu na koristi?
Puno je razloga zašto se to događa. Imali smo jedan zakon koji je prisilno listao kompanije. Danas su na burzi i neke kompanije koje možda ne bi trebale biti. Imamo isti broj izdavatelja kao Beč, a oni su veće tržište. Mi se orijentiramo na kvalitetu, ne kvantitetu. Postoje troškovi koji su vezani uz burzu, ali nije to toliko problem koliko broj izvještaja koji se trebaju pružati.
Svaka čast kvaliteti, ali i kvantiteta je bitna, bitna je likvidnost, volumen. Istaknuli ste Span, ali stalno pričamo o Spanu, gdje su drugi?
Span je zbog velikog entuzijazma predsjednika uprave Nikole Dujmovića došao na burzu. Dujmović je rekao da mu se nakon toga javlja veći broj ljudi na natječaje za posao. Osim što je osigurao veliku zaradu za svoje dioničare, on je pritom i pojačao atraktivnost sebe kao poslodavca. Neke druge kompanije isto o tome razmišljaju, ali malo se boje te transparentnosti, drže se u svojim rovovima.
Koga biste voljeli vidjeti na burzi od velikih igrača koji mogu činiti razliku?
Postoji puno kompanija koje bismo voljeli vidjeti. Uvijek govorimo o državnim kompanijama koje su u državnom vlasništvu bez posebnih razloga. Te tvrtke bismo voljeli vidjeti na burzi, ali imamo puno dobrih kandidata i u drugim industrijama. Govorimo i o Fortenovi.
Ne mislite da će se ona raspršiti prije mogućeg IPO-a?
Oni će morati naći neko rješenje da ozdrave svoju bilancu, unatoč ovom rješenju koje sada traje samo godinu dana.
Što je s ETF-ovima, je li to budućnost ulaganja?
Drago nam je da imamo ETF-ove, imamo i slovenske i rumunjske ETF-ove. Koliko mi je poznato, cilj je da se i hrvatski ETF-ovi listaju i u Sloveniji i u Rumunjskoj. Zanimljivo je da je Rumunjsko izdanje bilo jako atraktivno jer je tamo privatizirana Hidroelektra, i to je dobar politički plan koji dolazi iz Rumunjske. To je način na koji bi se privatizacija trebala raditi.
Idemo kratko i o regionalnim burzama, osim zagrebačke. Veličina burzi je zanimljivo pitanje. Ima li smisla burza poput Sarajevske na kojoj se dnevni prometi bilježe u vrijednosti od nekoliko tisuća eura?
Svaka ekonomija treba imati burzu kao integralni dio svog financijskog sustava jer to nije samo mjesto trgovine, nego i mjesto transparentnosti. Česta su priopćenja u kojima je neka kompanija nešto objavila putem Zagrebačke burze. Mi pazimo da nema privilegiranih kompanija. Zato Sarajevska burza ima svoju funkciju, ali je šteta da nije likvidnija. Hrvatska ima razvijeniji financijski sustav, pa smo u boljoj poziciji, između ostalog i zbog mirovinskih i investicijskih fondova koji su aktivni investitori u regiji, što se ne može reći za gospodarstvo BiH.
