Kina je najavila ograničenje izvoza dvaju ključnih metala u Sjedinjene Američke Države i Europsku uniju. Dan kasnije, stigao je poziv da se lanci opskrbe ne prekidaju, slično kako su zapadne zemlje nakon uvođenja novih sankcija često pozivale na dijalog i suradnju. Koji ishod slijedi nakon takvog igrokaza?
Galij i germanij, čiji je izvoz Kina ograničila, kvalificirani su kao nusproizvodi prerade traženijih metala poput cinka ili aluminija. Pa iako se radi o nusproizvodima s iznimno malim globalnim tržištem, galij i germanij predstavljaju ključne sirovine u proizvodnji čipova, električnih vozila i telekomunikacijske opreme. Europska unija 71 posto svog galija i 45 posto svog germanija nabavlja iz Kine.
U razgovoru za Bloomberg Adria Connect, direktorica Instituta za azijske studije Fakulteta političkih znanosti u Beogradu Dragana Mitrović kaže da Kina tom mjerom svima daje do znanja kako i ona u toj igri ima jake adute.
"Kina je već pokušala na drugačiji, lijep način privoljeti Japan i Nizozemsku da na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država ne ograničavaju izvoz najmodernijih mikročipova u Kinu. Tu će poruku svakako razumjeti budući da su ta dva metala neophodna za proizvodnju – od spomenutih mikročipova do solarnih panela, ćelija, opreme i tako dalje. Dakle, bez njih je praktički nemoguća moderna proizvodnja čitavog spektra proizvoda bez kojih ne možemo zamisliti moderno gospodarstvo i kućanstva", kaže Mitrović.
Samo dan nakon uvođenja ograničenja, kineski predsjednik Xi Jinping apelirao je na zemlje diljem svijeta da odustanu od razdvajanja i prekida lanaca opskrbe.
"Kina s državama želi surađivati u odricanju od mjera koje postavljaju barijere i prekidaju lance opskrbe", izjavio je Xi.
I dok Sjedinjene Američke Države u toj utrci djeluju agresivnije, Europska unija (EU) donekle je opreznija kada je riječ o prekidu trgovinskih veza s Kinom.
Ta opreznost uglavnom dolazi na inicijativu Njemačke, koja u primjeru Rusije vidi lekciju koju nosi nagli pad uvoza sirovina od ključnih dobavljača. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck izjavio je kako trebamo izvući pouku o tome što zaista znače suverenost u proizvodnji, kao i energetska i gospodarska sigurnost.
"Vidjeli smo da je Kina povećala pritisak s ograničenim izvozom dviju vrsta metala. Ako se to dogodi s litijem ili sličnom sirovinom, imamo drugačiji problem", rekao je Habeck.
S obzirom na ograničenja zbog COVID-a, Europska unija već je osjetila kako slabljenje trgovine s Kinom izgleda – trgovinski deficit između Kine i EU-a je samo tijekom protekle godine dostigao 396 milijardi eura.
Unatoč blago otvorenim vratima EU-a, kineska vlada otkazala je posjet šefu europske diplomacije Josepu Borellu Pekingu, gdje je trebao biti idući tjedan. U toj trgovinskoj ratnoj igri, obje strane poduzimale su dvoznačne poteze – s jedne strane nova ograničenja, dok se u diplomatskoj areni najavljuje nastavak suradnje. Kako kaže Dragana Mitrović, Kina u agresivnom narativu SAD-a vidi opasnost.
"Imamo narativ kako je potrebno smanjiti ovisnost o Kini, ali kako smanjiti ovisnost o najvećoj trgovinskoj sili, o zemlji koja je u samom središtu globalnih lanaca proizvodnje, opskrbe i logistike? To je nemoguće, a onda dolazimo do jedne shizofrene pozicije – iz političkih i ideoloških razloga najavljuju i uvode restrikcije i mjere koje narušavaju slobodno kretanje proizvoda, ulaganja, ljudi, a s druge strane shvaćaju da su potpuni prekidi zapravo nemogući i da je potrebno nastaviti suradnju s Kinom", kaže Mitrović.
Više o tome može li Kina pobijediti u tehnološkoj utrci s SAD-om, kao i hoće li kinesko gospodarstvo dočekati stimulativne mjere na koje tržišta računaju, saznajte u detaljima u videu.