.webp){kind=icon}
Dok se brojni privatni iznajmljivači žale na slabiji booking, brojke Hrvatske turističke zajednice govore suprotno: o 6,7 milijuna turista i 27 milijuna noćenja u prvom polugodištu 2023. To je 16 posto, odnosno 10 posto više od usporedivog razdoblja 2022. godine, a četiri posto više čak i od rekordne 2019.
Vrhunac ljeta tek je počeo, pa i naš sugovornik, Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu, vjeruje da će sezona u smislu broja turista i prihoda biti rekordna. Oporavila se doduše i konkurencija, poput Španjolske i Grčke, koje također očekuju rekordnu turističku godinu.
Kao ključni izazov hrvatskog turizma naš sugovornik ističe održivost. Trenutačni "poslovni model" sa sobom nosi izuzetno nisku dodanu vrijednost i došao je do vrhunca te ga treba mijenjati zbog masovne betonizacije i pritiska na infrastrukturu.
Čitaj više
U kampovima trljaju ruke, smiješi im se najprofitabilnija sezona ikad
Iz Kamping udruženja Hrvatske očekuju da će rast prihoda nadmašiti rast dolazaka i noćenja.
04.07.2023
Pala rekordna 2019., imamo četiri posto više noćenja nego tada
U prvom polugodištu zabilježeno je četiri posto više noćenja nego u prvom polugodištu 2019 godine.
03.07.2023
Jadranska Hrvatska najbolja u EU-u po broju bookiranih online noćenja
Nakon Jadranske Hrvatske, koja obuhvaća sedam primorskih županija, slijede Andaluzija te provansalsko-alpska regija.
03.07.2023
Srpski kralj šećera izgradio oazu luksuza u Savudriji
Investicija je vrijedna 110 milijuna eura, iza nje stoji MK group u vlasništvu Miodraga Kostića.
30.06.2023
A evo i zašto. Hrvatski turizam većinski se oslanja na privatni smještaj niže kategorizacije. U posljednjih godinu dana povećali smo kapacitete u privatnom smještaju za 63 tisuće novih kreveta, ako zbrojimo komercijalni i nekomercijalni smještaj u domaćinstvima. U dvije godine broj kreveta narastao je za vrtoglavih 126 tisuća, pa Tutek napominje kako Hrvatskoj kronično nedostaje hotelskog smještaja.
"Tri četvrtine (77 posto) smještajnih kapaciteta čini privatni smještaj, komercijalni i nekomercijalni. Osamdeset pet posto tog smještaja je dvije ili tri zvjezdice, kad govorimo o kvaliteti. Rezultat toga je kad gledamo jedinični prihod po noćenju u Hrvatskoj, on iznosi oko 120 eura, i to je u odnosu na konkurenciju s kojom se želimo usporediti dvostruko manje. Dakle naš prihod po noćenju zaostaje 100 posto. Koliko dugo to može ići tako – onoliko dugo koliko netko želi razvijati masovni turizam niske dodatne vrijednosti. Nema nikakvog razloga da se turizam dalje razvija na taj način, odnosno uz nisku dodatnu vrijednost. Mi s jedne strane trebamo povećati i poboljšati ponudu i raspodijeliti taj broj noćenja. Trebamo više hotelskog smještaja koji radi najbolje rezultate i dovodi najbolje goste koji produžuju sezonu. Hotelskog smještaja nam nedostaje dvostruko. Nedostaje nam jedan ozbiljan investicijski ciklus u hotelski smještaj. Paralelno je potrebno razvijati destinacije koji će razvijati sav sadržaj za gosta koji je spreman platiti više", zaključuje Tutek.
