.webp){kind=icon}
Posljednji tjedan lipnja obilježila je godišnja konferencija Europske središnje banke u portugalskom gradu Sintri, gdje su lideri središnjih banaka za zajedničke probleme ponudili teška rješenja – i prilično ih oštro komunicirali s tržištima kapitala.
Globalno gospodarstvo i inflacija dosad su se pokazali iznenađujuće otpornima na niz povećanja kamatnih stopa, što je vodeće središnje bankare navelo da obećaju dodatno pooštravanje monetarne politike. Tako je predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde sugerirala da je povećanje kamatnih stopa idućeg mjeseca gotovo izvjesno, dok će odluka za rujan ovisiti o novim ekonomskim pokazateljima.
"Kada je riječ o Europskoj središnjoj banci i samom Eurosustavu, vjerujem da smo učinili mnogo. Povećali smo kamatne stope za 400 baznih bodova u vrlo kratkom roku, manje od godinu dana. Još ima posla, ali odlučivat ćemo sastanak po sastanak. Znamo da ima još prostora za povećanja i ako se naše procjene pokažu točnima, vrlo je vjerojatno da ćemo stope ponovno povećati u srpnju", rekla je Lagarde.
Podsjetimo, na lipanjskom sastanku Europske središnje banke kamatne su stope povećane za 25 baznih bodova, na najvišu razinu od 2001. godine. To znači da kamata na depozite sada iznosi 3,5 posto. Ta odluka donesena je unatoč tome što je bazna inflacija u eurozoni u svibnju usporila više nego što se očekivalo. Poruke iz Sintre ukazuju na to da je bazna inflacija od 5,3 posto ipak previsoka za ukus Europske središnje banke.
Kamatne stope ECB-a bi prema ekonomistima u srpnju trebale doseći vrhunac od 3,75 posto.
Ekonomisti koje je Bloomberg anketirao prognoziraju da će kamatne stope ECB-a vrhunac dostići u srpnju, na 3,75 posto, te da će na toj razini ostati gotovo godinu dana. Hoće li se te prognoze ostvariti uvelike ovisi o potezu ECB-a u rujnu.
No je li predsjednik Saveznih rezervi Jerome Powell promijenio mišljenje zbog svojeg poteza u lipnju? Podsjetimo, Fed je privremeno zaustavio povećavanje kamatnih stopa, a konsenzus ekonomista prije te odluke bio je da će kamate ostati na postojećoj razini do iduće godine. Na završnom panelu u Sintri, Powell je poručio da trenutna politika možda nije dovoljno restriktivna i dao naznake za još dva povećanja kamatnih stopa.
"Iako vodimo restriktivnu politiku, ona možda nije dovoljno restriktivna i nije bila dovoljno dugo restriktivna. Stoga vjerujemo da će na putu biti još restriktivnosti. Tržište rada vrlo je snažno, plaće pokazuju rast, što potiče potrošnju", rekao je tijekom panela koji je okupio i predsjednicu ECB-a te guvernere središnjih banaka Engleske i Japana.
Najnoviji gospodarski podaci pokazali su da američko gospodarstvo ipak nije tako blizu recesiji kao što se strahovalo, a s time se slažu i ekonomisti koje je anketirao Bloomberg. U posljednjoj anketi poboljšale su se projekcije za treći kvartal s pada na stagnaciju. Powell tvrdi da je recesija moguća kao rezultat akcija Feda te da će bazna inflacija pasti na dva posto tek 2025. godine.
Ekonomisti su promijenili prognoze za američko gospodarstvo i sada predviđaju izbjegavanje recesije.
Velika Britanija je nakon neočekivano visoke inflacije u svibnju i agresivnog povećanja kamatnih stopa prihvatila da će gospodarstvo skliznuti u recesiju. Podsjetimo, inflacija u svibnju u Velikoj Britaniji premašila je očekivanja, a bazna inflacija neočekivano je porasla.
U tom kontekstu, porastao je pritisak na Bank of England da zadrži agresivan pristup stezanju. U međuvremenu, tržišta već su uključila završnu kamatnu stopu od šest posto, za koju se procjenjuje da će britansko gospodarstvo gurnuti u recesiju.
Tržišta novca u Britaniji sada očekuju vrhunac kamatnih stopa od šest posto
Na forumu u Sintri, guverner Bank of Englanda Andrew Bailey još je jednom istaknuo kako će ta institucija učiniti sve što je potrebno kako bi se inflacija u Britaniji vratila na ciljanih dva posto.
"Posao nije ni blizu završen. Tržišta uključuju daljnja povećanja, a moj odgovor je da se oslanjamo na podatke i da ćemo odluke temeljiti na njima", rekao je Bailey.
Naravno, najave nastavka monetarnog stezanja nisu mogle proći bez kritika – talijanska premijerka Giorgia Meloni pridružila se kritikama svojih kolega iz vlade, Mattea Salvinija i Antonija Tajanija.
"Ne možemo ignorirati kako stalni rast kamata više šteti našim ekonomijama nego što smanjuje inflaciju. To je lijek koji više šteti nego pomaže", rekla je Meloni u obraćanju talijanskom parlamentu.
S druge strane, predsjednik Société Généralea i bivši član izvršnog odbora ECB-a Lorenzo Bini Smaghi smatra da je recesija neizbježna, ali da banke moraju ostati na postojećem kursu jer su s monetarnim stezanjem krenule prekasno.
"Mislim da moraju oštro komunicirati kako bi zaustavili rast plaća koji stvara sekundarne efekte i gura baznu inflaciju prema gore, stvarajući otporniju ekonomiju. Dakle, moraju biti strogi u svojim porukama. Vidjet ćemo hoće li tako i postupati, posebno ako se znakovi recesije pojave ranije nego što se očekuje. Trenutno moramo prihvatiti te poruke i očekivati barem još jedno povećanje kamatnih stopa u Europi i vjerojatno u SAD-u", zaključio je Bini Smaghi.
