.webp){kind=icon}
Na testu kod profesorice Gordane Kordić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Hrvatska nije prošla osobito dobro. "Moglo je bolje", rekla je Kordić, ali smo državi uz malo intervencije navukli mršavu trojku. No, o čemu je tu riječ.
Centralne banke jurišaju svojim referentnim kamatnim stopama prema gore. FED je kratko zastao, ali ECB postojano grabi dalje. Profesorica Kordić smatra da to nije toliko dramatično jer treba uzeti u obzir period na koji se referiramo.
"Već sada možemo vidjeti da su stope na povijesno visokim razinama, ali ne smijemo zaboraviti da se uspoređujemo s deflacijskim razdobljem. Jer ovo baš i nisu povijesno visoke razine. Ako pogledamo SAD tu vidimo da polako slabe recesijski strahovi, a u Europi je sasvim drugačija situacija. Tu vidimo značajna usporavanja gospodarstava. Samo je pitanje vremena kada će najvažnije centralne banke mijenjati kurs, pa tako i ECB. A tu je i činjenica da se svaki potez ECB-a osjeti sa značajnim vremenskim odmakom."
Je li uopće bilo smisleno na kratko prikočiti, kao što je to FED izveo u lipnju?
"To je poruka koja se šalje financijskoj zajednici. To je poruka: vidimo da se trendovi pomiču, ali isto tako poručujemo da nastavljamo. Važnoj je da središnja banka komunicira što je njezin primarni cilj."
Ako gledamo pojedina europska gospodarstva, Kordić posebno prati hrvatsko gospodarstvo, ali uvijek je tu i Njemačka koju Kordić naziva lokomotivom europskog gospodarstva.
"Nama nema smisla uspoređivati se s Francuskom ili Italijom, nego s nama sličnim zemljama i tu stojimo tako-tako. Dosta često se govori o postignućima Hrvatske u svojih 30 godina, uz sva ograničenja i ostale stvari koje su se događale. Ostavit ćemo prostor za napredak. Moglo je bolje. Možemo reći trojka."
Hrvatska je ušla u EU i eurozonu i još jedini veliki vanjskopolitički cilj je ulazak u OECD, ali sve skupa može biti usporeno zbog moguće recesije. Zato smo pitali koliko kočenja je previše, u smislu da se gospodarstva zaustave u recesiji?
"Najvažnije je promatrati signale s tržišta. Primjećujete da ECB često govori da će napraviti sve što je potrebno. Oni u tom smislu pokušavaju smiriti situaciju. Tu osim stope kamatne ne treba koristiti dodatne alate, ali možemo očekivati da će početi usporavati, ali morat će ostaviti prostora gospodarstvu i investicijama."
Pitali smo i koliko iznenađuje činjenica da istovremeno imamo inverziju krivulje prinosa i bull market, te što bolje opisuje stanje stvari, dioničko ili obvezničko tržište?
"Svi sudionici pozorno prate što se događa na strani centralnih banaka. To su situacije u kojima se teško odlučiti prema ponašanju igrača na tržištu tko je market maker. Dionička tržišta nisu preoptimistična. Vidimo velik napor sudionika i velik angažman institucija, a postoji volja da se u dugome roku stvari stabiliziraju i tu mislim na dvije do tri godine unaprijed."
Čitav razgovor započeli smo osvrtom na vikend krizu u Rusiji i činjenicu da nije došlo do većeg poremećaja na tržištima. Kordić smatra da nije bilo toliko dramatično da bi se ozbiljnije prelilo na ostatak svijeta, te da treba pažljivo pratiti daljnji rasplet.
