.webp){kind=icon}
Pomirili smo se s činjenicom da živimo u vremenu inflacije, kao i da se središnje banke s tom inflacijom bore podizanjem kamatnih stopa. No u toj borbi vrijedi se vratiti na pitanje – je li rast baš svih cijena bio neizbježan ili je riječ o dobroj staroj pohlepi?
Mnogi ekonomisti poput Isabelle Weber sa Sveučilišta Amherst u Massachusettsu vjeruju da se u ovom trenutku nalazimo usred "inflacije trgovaca", koju pokreću kompanije koji prekinute opskrbne lance i druge disrupcije koriste kao izliku za podizanje cijena proizvoda.
"Zamislite to ovako – idete u omiljeni kafić svaki dan i odjednom je cijena kave dvostruko veća. Pomislili biste: 'Vlasnik je poludio!' Međutim, ako vam je taj vlasnik iz dana u dan govorio kako očekuje da će mu najamnina porasti i jedan dan cijena kave poraste, reći ćete: 'Naravno, to ima smisla.' Nešto takvo na globalnoj razini u sektorima događa se već neko vrijeme. Recimo u sektoru prehrambenih proizvoda, kao potrošač, ja ne znam koliko koštaju sastojci u mojoj tjestenini ili kruhu, ali ako čujem na vijestima da su cijene žitarica skočile, onda to ima smisla", objašnjava Weber u Bloomberg Globalovu podcastu Odd Lots.
Do sličnog zaključka došao je i tim istraživača Saveznih rezervi (Fed) koji je zaključio kako snaga potražnje i želja da se održe profitne marže motiviraju kompanije da dižu cijene.
I ispitanici MLIV Pulse Bloombergove ankete – čak 67 posto njih – smatraju kako je sektor potrošačkih proizvoda glavni izvor oportunističkog podizanja cijena, dok se na drugom mjestu nalazi energetski sektor. Predstavnici pojedinih kompanija, poput PepsiCoa, čak su otvoreno govorili o korištenju prilike da se cijene proizvoda dižu dokle god su potrošači spremni prihvatiti poskupljenja.
Oportunistički rast cijena | Koji je sektor najviše povećao cijene?
Naravno, iza rekordno visokih marži, koje su u Sjedinjenim Državama najviše u posljednjih 70 godina, su i jedinstvene okolnosti koje je pandemija donijela, poput naglih i dugotrajnih prekida opskrbnih lanaca i stimulativnih mjera koje su potaknule potražnju.
Profit u SAD-u na rekordnim razinama | Profitna marža nefinancijskih korporacija u SAD-u
No sada kad se stvari vraćaju u normalu, koliko još dugo pandemija može biti izgovor? Novinar Bloomberg Newsa Simon White objašnjava za Bloomberg Adria Connect kako samo podizanje cijena kako bi se preduhitrio skok troškova proizvodnje ne bi proizveo tako dramatičan skok marži.
"Mnogi ljudi za ovo koriste izraz excuseflation, korištenje općeg rasta cijena kao izgovor da podignu svoje marže. Također, najveće kompanije zabilježile su i najveći rast marži. Dakle, one koriste svoju monopolističku poziciju da podignu cijene jer u biti znaju da im to može proći", kaže White.
Inflacija u eurozoni | Dobit kompanija jače pridonosi inflaciji nego rast plaća
Sa sličnim problemom susreće se i eurozona. Tvrtke su ubrzano podizale cijene kako bi preduhitrile povećanje troškova proizvodnje. Analiza Eurostata pokazuje da dobit kompanija najviše pridonosi inflaciji u eurozoni.
"Sedamdesetih godina, problem su bile plaće, imali smo jake sindikate i rast osobnih dohodaka bio je kontinuiran. Sada imamo nešto drugo – skok profita pokreće radnike da traže više plaće, ta dinamika utječe i na višu dobit i na više plaće. To dovodi do preispitivanja je li monetarna politika nužno najbolji instrument borbe s takvom inflacijom", zaključio je White.
O tome zašto je važno znati prave uzročnike inflacije, kako bi se donositelji odluka trebali boriti s pohlepnim dizanjem cijena i hoće li će se marže vratiti na nekadašnje razine, pogledajte u videu.
