Hrvatske kompanije svjesne da im nova ESG pravila donose više koristi nego štete

Kako od iduće godine u Europskoj uniji počinje obveza izvješćivanja o održivosti (ESG) u korporativnom sektoru jedan vrlo važan segment će biti kako će u tome funkcionirati banke, i to ne samo iz aspekta održivosti vlastitog poslovanja, već i u kontekstu procjene financiranja kompanija.

Hrvatska OTP banka bila je prva banka u zemlji koja je prije deset godina objavila samostalno izvješće o održivosti prema standardima Globalne inicijative za izvještavanje (GRI). Također, već više od deset godina sudjeluje u hrvatskom indeksu održivosti provjeravajući svoju praksu. Stoga je pitanje održivosti već ukorijenjeno kao dio poslovanja banke.

"Nova regulativa, a posebno Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) donosi i nove zahtjeve. Premda su novi standardi izrazito složeni i izazovni, za njih smo velikim dijelom spremni. Naša je velika prednost što imamo vrlo snažno postavljen sustav upravljanja ESG temama. Dobru početnu poziciju imamo i u tome što naša matična OTP grupa već traži niz pokazatelja koji su uključeni u nove obveze. Naša ambicija nije samo udovoljiti zahtjevima regulatora već jačati održivost i ugradnju ESG kriterija što prepoznajemo kao odličnu priliku za razvoj banke“, kazala je za Bloomberg Adriju Ines Borčić iz Odjela za održivi razvoj u OTP banci.

Jedan od bitnih faktora za uspješno nošenje s izazovima novih viših standarda izvješćivanja o održivosti je koliko su tvrtke integrirale ta pitanja u svoju strategiju.

"S obzirom da novi standardi podrazumijevaju postojanje vrlo jasnih upravljačkih mehanizama, odnosno strategije, politike, ciljeva, procjene rizika i prilika te opisa mjerenja učinaka, preduvjet je da imamo ESG strategiju. Osim što smo donijeli strategiju, već neko vrijeme provjeravamo ugrađenost ESG kriterija i rizika u cjelokupno poslovanje banke. Veliki izazovi su u određivanju dvostruke materijalnosti i dubinskoj procjeni utjecaja u čemu već imamo određena iskustva. Poduzeli smo i određene procjene klimatskih rizika, a pripremamo se za procjene društvenih. Napravili smo značajan napredak u izradi okvira za zeleno financiranje što je bitan alat u procjenama održivog financiranja. Izazov za kompanije je uvijek i prikupljanje relevantnih podataka što je u strogo reguliranim i dobro uređenim organizacijama manji problem", navodi Borčić pritom napominjući da je iznimno važno koliko uprave aktivno sudjeluju u temi održivosti, odnosno kolika je predanost menadžera.

Akos Stiller/Bloomberg

Inače, načelo dvostruke materijalnosti podrazumijeva da kompanije u svoje izvješće o održivosti uključuju informacije o okolišnim i društvenim učincima koje su važne svim dionicima, a ne samo o učincima na vrijednost poduzeća što je uglavnom bitno samo za investitore.

Dodatna dimenzija ESG izvješćivanja u slučaju financijskih institucija je što je to alat za procjenu prije odluke o financiranju pojedinih tvrtki ili projekata.

"CSRD obuhvaća tek neke kategorije poduzeća, sigurno ne cijeli korporativni portfelj u nekoj banci. Kad bude prenesena u hrvatsko zakonodavstvo, a rok je do sredine iduće godine, vidjet ćemo koja će poduzeća biti obveznici izvješćivanja. Dakle, sama izvješća će biti jedan od alata. Za provjeru održivosti korporativnih klijenata i projekata imamo i druge alate koje smo do sada koristili. U OTP banci imamo upitnik namijenjen velikim klijentima, ali u pripremi je unificirani sustav provjere za klijente na razini bankarske industrije u Hrvatskoj u čijoj izradi i mi sudjelujemo. Uz to, primjerice, pri financiranju investicijskih projekata koji imaju zahvate u okoliš provjeravali smo studije procjene utjecaja na okoliš. Sigurno će objave o održivosti sve više dobivati na važnosti u procjenama financiranja", ističe Borčić.

Tu je, naravno, jedno od ključnih pitanja kako se zaštititi od neprimjerenih praksi poput manipulativnog zelenog marketinga (greenwashing).

Jedno od ključnih pitanja kako se zaštititi od neprimjerenih praksi | Hauska i partneri

"Kad govorimo o održivosti postoji niz rizika koje trebamo prepoznati, procijeniti, pratiti te osmisliti mjere za njihovo suzbijanje. U srži cijele nove europske regulative je i namjera da se ojačaju kapaciteti poduzeća i financijskog sektora za borbu protiv neprimjerenih praksi kao što su 'greenwashing' ili njegova društvena inačica 'social washing'. Dosta neprimjerenih praksi je do sada proizlazilo ne iz zle namjere poduzeća, nego iz nedostataka dubinskog razumijevanja održivosti, edukacije ili pak iz razloga marketinških pritisaka. U borbi protiv 'greenwashinga' važna je suradnja raznih dionika, od poduzeća, financijskog sektora, stručnih organizacija, nevladinih udruga do medija", ocjenjuje Borčić.

Po njezinim riječima, novi standardi ESG izvješćivanja trebali bi imati snažan učinak na hrvatski financijski i općenito poslovni sektor.

"Prije svega očekujemo da će doprinijeti ozbiljnosti prihvaćanja nekih neupitnih činjenica poput one da se moramo ozbiljno, u raznim sektorima i unutar naših poslovnih modela i tržišnih nastupa, početi baviti posljedicama klimatskih promjena i društvenih nejednakosti. Do sada su poduzeća društvenu odgovornost i održivost u velikoj mjeri shvaćala kao sredstva za jačanje reputacije, umanjenje rizika ili kao svojevrsni 'povrat društvu'. Ta su vremena iza nas. Održivost i ESG kriteriji postaju neodvojivi dio poslovanja organizacija i očekivano je da će mijenjati i poslovne pristupe, načine poslovanja, strateške planove, pristupe tržištu i zaposlenicima te ukupno način razmišljanja. Promjene već vidimo, neke su uvjetovane time što poduzeća i financijske institucije prepoznaju svoje mogućnosti razvoja koristeći ESG poluge, a dijelom su i posljedica prepoznavanja da neodrživim praksama ne možemo računati na buduću konkurentnost i poslovni uspjeh. Novi standardi izvješćivanja više neće biti slobodni odabir niti će dopuštati mogućnost kreativne interpretacije jer će nam uskoro uslijediti i revizije takvih izvješća. Sama po sebi izvješća su informacija o poslovanju, ali za udovoljavanje novim standardima morat ćemo imati razvijene ozbiljne poslovne strategije. Uz to, ona će tražiti vrlo visoku dozu transparentnosti i točnosti", zaključuje Borčić. 

Svjesni tih okolnosti dio hrvatskog korporativnog sektora se ozbiljno priprema i prilagođava novoj realnost okvira poslovanja u segmentu održivosti.

Jedna od takvih tvrtki je proizvođač cementa Cemex koji u posljednjih 15 godina već radi na dvogodišnjim izvješćima o održivosti.

"Pripremamo se za izvještavanje prema novim europskim izvještajnim standardima koji su svakako zahtjevniji okvir od Globalne inicijative za izvještavanje, metodologije koju smo dosad koristili. Uskoro pristupamo temeljitoj analizi jaza između podataka koje već prikupljamo i o njima izvještavamo te onih koji će biti obveza kako bismo se učinkovito prilagodili novim zahtjevima", rekla je za Bloomberg Adriju voditeljica održivog poslovanja u Cemexu Merica Pletikosić.

Izvor: Cemex

U Cemexu su svjesni da su novi standardi bitni za privlačenje ulagača.

"Za Cemex su pitanja održivog razvoja u samom temelju promišljanja poslovanja i njegova financijska uspješnost je od toga neodvojiva. Ono što se sada mijenja s pojačavanjem obveza kompanijama da o tome izvještavaju jest upravo pitanje jesu li one spremne zaista raditi na svojim klimatskim tranzicijama, okolišnoj učinkovitosti, društvenim utjecajima, vide li u njima prilike za razvoj novih proizvoda i usluga, odnosno vide li rizike u propustima da njima upravljaju. Nove prakse izvještavanja će, s jedne strane, pokazati upravo to, a s druge će natjerati kompanije koje nisu o tome dosad strateški razmišljale da započnu. Najvažniji pozitivan učinak bi trebao biti privlačenje kapitala. Kompanije koje pokažu da dobro upravljaju svojim utjecajima, rizicima i prilikama mogu očekivati da će lakše privući ulagače i osigurati bolje uvjete za financiranje kod financijskih institucija, što je uostalom i smisao Europskog zelenog plana usmjerenog na klimatsku tranziciju", navodi Pletikosić.

Ona također ističe važnost strateškog pristupa pitanju održivosti.

"Važno je spomenuti da je strateški pogled na poslovanje u ovim izvještajima ključan, odnosno propitivat će se ne samo podatci koje kompanija prikuplja nego i koje su strategije upravljanja svim identificiranim utjecajima, rizicima i prilikama koje tim podacima ilustriraju. Primjerice, kad je klima u pitanju, u Cemexu imamo definiranu klimatsku strategiju 'Budućnost na djelu' koja predviđa konkretne ciljeve smanjenja emisija i povećanja energetske učinkovitosti s razrađenim akcijskim planovima koji će nam pomoći da te ciljeve i ostvarimo. One kompanije koje strateški ne pristupaju upravljanju pitanjima održivosti mogle bi imati poteškoća i u izvještavanju o njima", kazala je Pletikosić.

U Končaru se vesele novim pravilima | Lana Slivar Dominić/Hina

U Končaru kažu da zelena tranzicija pogoduje njihovom poslovanju i u tom smislu se vesele produbljenim standardima ESG izvješćivanja. No, ukazuju i na ne neke poteškoće u implementaciji.

"Sva velika poduzeća, a naročito ona koja sudjeluju na tržištu kapitala, već danas imaju obvezu u svoja godišnja izvješća uključiti i ESG indikatore u sklopu nefinancijskog izvješća, ali neusporedivost izvještaja i nedostupnost podataka, financijski izračuni opravdanosti pojedinih investicija i opasnost od 'greenwashinga' otežavaju donošenje odluka. Velik broj rejting agencija, s još uvijek neujednačenim kriterijima, čini situaciju još složenijom. Novi regulatorni standardi zahtijevaju da svi podaci o održivosti budu strukturirani, strojno čitljivi i provjerljivi. Niže kamatne stope ili jeftiniji novac bit će dostupni onima koji će poslovati društveno odgovorno i transparentno te svojim poslovanjem što manje štetiti okolišu.  Hrvatska, za razliku od bogatijih kao što su skandinavske zemlje, sigurno ima manjak kadra sa strateškim znanjima implementacije integriranog sustava održivog poslovanja i izvještavanja s konkretnim pokazateljima rezultata. Zeleno financiranje i vrednovanje društava u koje su uključeni ESG principi zahtijevaju i ljude koji imaju specifična znanja potrebna za buduća financiranja poslovanja ili investicija", kazala je direktorica u sektoru marketinga i korporativnih komunikacija Vlatka Kamenić Jagodić.